Službeni predstavnici hrvatskih gospodarstvenika za sada se ne žele miješati u spor između Vlade i udruga sudaca i državnih odvjetnika, koje su de facto pokrenule bijeli štrajk. Očito se ne žele zamjeriti ni jednoj ni drugoj strani i zato još nemaju komentara. I u tome vjerojatno griješe.

Jer, njihov istup i upozoravanja bila bi poziv i jednima i drugima da se dogovore, što je važno budući jer gospodarstvenici će prvi negativno osjetiti tu složenu situaciju. Potraje li, HUP i HGK će se oglasiti, kada se njihove članice počnu javljati da su u blokadi i da im to nanosi velike i konkretne štete i gubitke.

Nejasna pravila
Ono što primarno moraju razumjeti i u Vladi i među sucima i tužiteljima je da plaće i koeficijenti oko kojih se sada raspravljaju izravno ovise o tome u kakvom je stanju upravo – gospodarstvo. U neslužbenim razgovorima poduzetnici ne kriju zabrinutost u koju se polako ulazi. Hoće li se njihov predmet na sudu naći među onima koje su suci označili kao hitne slučajeve, mogu li upisati podatke u sudski registar ili zemljišne knjige, što je s ovršnim ili stečajnim postupkom, samo su neka od pitanja na koja menadžeri i odgovorni u tvrtkama pokušavaju naći odgovor.

Nije svejedno hoće li iz Splita poduzetnik i njegov pravnik putovati u Zagreb na zakazano ročište za četvrtak, a još ne zna je li zakazani termin sudac otkazao radi “bijelog štrajka”. Iz redova agencija na nekretnine zabrinuti su jer se dovode u pitanje i mnoge kupoprodaje.

Promet nekretninama već je značajno oslabio, a ne dođe li do rješenja i bijeli štrajk potraje i duže od najavljenih dva tjedna, u ovoj djelatnosti bit će još i više pogođeni. Nemoguće je, slaže se i pravni ekspert Mićo Ljubenko, da se takvim mjerama u kojima nisu jasno postavljeni kriteriji ne stvore teškoće poduzetnike. Za njih je, kaže, planiranje od izuzetne važnosti, što im se tako nejasna pravila onemogućuju.

Već na uputu kako raditi tijekom trajanja “mjera upozorenja”, koju je predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić dao sucima, pravnici, a posebice odvjetnici, reagirali su s neodobravanjem zbog toga što se ostavilo preširok prostor za definiranje hitnosti.

Zakonskim odredbama hitnost u sudskim postupcima je jasno uređena, ali je predsjednik Vrhovnog suda ostavio je svakom sucu ponaosob da odredi što je hitan predmet i čime će se pozabaviti.

Tako u praksi kriterij hitnosti ne ovisi o pojedinom sudu, niti su ujednačeni među samim sucima unutar pojedinog suda, ali nejasan je i kod pojedinog suca, koji može imati jedan kriterij prema jednom, a posve drugačiji prema drugom predmetu. Takvo diskrecijsko pravo za pravnike nije dobro rješenje i stvara među poduzetnicima i građanima neizvjesnost i nesigurnost.

Gospodarstvenici su, kao i građani, ionako nezadovoljni duljinom trajanja postupaka, koja je među najduljima u EU, a prema podacima iz izvješća Europske komisije od prije pola godine, nastavlja rasti.

Broj predmeta istina se smanjio, no u prosjeku su parnični postupci pred trgovačkim sudovima u 2022. trajali 1187 dana (godinu ranije tisuću dana), dok su parnični postupci pred građanskim sudovima trajali prosječno 709 dana (godinu ranije 673 dana), a kazneni postupci 1054 dana (765 u prethodnoj godini).

Veći pritisak u poslovanju
Iako je tijekom lanjskog sudačkog bijelog štrajka bilo uvjeravanja da će se vrlo brzo nadoknaditi zaostale i otkazane slučajeve zbog njegovog održavanja, to se nije dogodilo.

Objavljeno je upravo da su suci u 2023. riješili čak 65 tisuća manje nego je uobičajeno. Ne ulazeći u to imaju li pravo ili ne, činjenica je da će gospodarstvo u RH osjetiti mjere sudaca, ovaj put u uvjetima još veće neizvjesnosti i pritisaka u poslovanju.