Odbor izvršnih direktora Svjetske banke prihvatio je novu strategiju partnerstva s Hrvatskom kao okvir za suradnju s Vladom u iduće četiri godine, za što je, kroz različite zajmove, analitički rad i tehničku pomoć predviđeno i financiranje u iznosu do 1,8 milijardi dolara.

Cilj novog programa bit će, kako ističu u Svjetskoj banci, podrška Hrvatskoj u procesu pristupanja Europskoj uniji, pri čemu će se suradnja fokusirati na četiri osnovna područja: održavanje makroekonomske stabilnosti, jačanje rasta kroz razvoj privatnog sektora, poboljšanje učinkovitosti socijalnih sektora, od obrazovanja do zdravstva, te jačanje programa zaštite okoliša. U Svjetskoj banci, naime, smatraju da je i u iduće četiri godine nužna suradnja na daljnjem jačanju učinkovitosti javnih financija kako bi se riješila neka otvorena pitanja, poput fiskalnog deficita, velike izloženosti vanjskim poremećajima i visoke razine dospjelih, a neplaćenih obveza koje premašuju jedan posto BDP-a. Cilj programa zato će biti fiskalna konsolidacija koja će najkasnije do 2011. godine dovesti do uravnoteženog proračuna, pri čemu se očekuje i veća stopa naplate poreza. U 2007. godini je, prema podacima iz Strategije partnerstva, stopa naplate poreza bila na razini od 84 posto, a cilj je do 2011. povećati je na najmanje 87 posto. Određen dio programa trebao bi biti usmjeren na jačanje nadzora nad financijskim sektorom kako bi se prevenirali rizici koje donosi visoki rast kredita uz valutni i kamatni rizik te kako ističu u Svjetskoj banci: “pomanjkanje dobre prakse korporativnog upravljanja na tržištu kapitala”. Uz jačanje nadzora banaka, to podrazumjeva i daljnje jačanje Hanfe.

Privatizacija je i dalje u fokusu interesa pa tako Svjetska banka kao jedan od ciljeva četverogodišnjeg programa partnerstva navodi povećanje udjela privatnog sektora u gospodarstvu sa sadašnjih 70 na 80 posto, i to kroz nastavak privatizacije portfelja Fonda za privatizaciju. Za jačanje privatnog sektora nužno je, smatraju, ukinuti regulatorne prepreke i troškove poslovanja, ali i smanjiti takozvano “neformalno gospodarstvo” koje je procijenjeno na razinu između 15 i 30 posto BDP-a. Kada je riječ o takozvanom “socijalnom sektoru”, cilj je odraditi dosadašnje propuste, ponajprije u zdravstvenom i mirovinskom sustavu. Još su, kako smatraju, problematični relativno visoki javni rashodi za zdravstvo s obzirom na rezultate. Slabost je, ističu, i kontola pristupa specijalistima te preveliko oslanjanje na bolničko liječenje, pa cilj mora biti povećanje učinkovitosti potrošnje u tom sustavu. Od Vlade se očekuje i rad na povećanju održivosti i jednakosti mirovinskog sustava jer je i dalje otvoreno pitanje velikih nejednakosti između različitih skupina mirovina, ponajprije povlaštenih i starosnih. Jedna od slabosti sustava su, smatraju, i poticaji na rano umirovljenje, kao i visoki administrativni troškovi zbog čega preporučuju smanjenje troškova s kojima se sada nose mirovinski fondovi. Očekuje se i reforma socijalne politike za koju u Banci smatraju da je loše koordinirana jer ima više od 100 programa pomoći, a dobro usmjerenih programa za siromašne je malo.