Naizgled nema osobitih promjena na tržištu mineralnih i izvorskih voda u Hrvatskoj. Ukupno tržište stabilno raste oko 15 posto godišnje, glavni igrači su se odavno etablirali, nema novih velikih ulaza na tržište, nema ni velikih preuzimanja, a aktivnosti u tvrtkama više manje su slijed uobičajenih investicija u inovacije i praćenje trendova. Ipak, prema najsvježijim podacima iz kvartalnih izvješća, hrvatske kompanije koje se bave proizvodnjom vode i sokova u ovom su segmentu podigle rezultatske performanse u višeznamenkastim postocima. Primjerice, Badelu 1862 vode su skočile za 40 posto, dok je Podravka izvijestila kako je rast njezine kategorije vode i sokova u odnosu na lanjski prvi kvartal premašio 60 posto. Jamnica, pak, kao tržišni lider, ima standardan dvoznamenkasti trend rasta, dok je Bistra – Coca- Colina voda po veličini udjela zasad četvrti tržišni igrač.

Stabilan uzlazni trend
Prema podacima Gospodarskog interesnog udruženja proizvođača pića (GIUPP), u Hrvatskoj se u 2007. konzumiralo više od 330 milijuna litara voda. Od toga, mineralnih voda 193,9 milijuna litara, a izvorskih 136 milijuna litara. Domaći proizvođači u mineralnim vodama u odnosu na 2006. imali su 1 posto rasta, ali je zato uvoz rastao 8 posto, a ukupno je uvezeno gotovo 20 milijuna litara vode. U izvorskim vodama, međutim, rast je u odnosu na godinu prije bio 16 posto, pri čemu je uvoz iznosio svega 1,3 milijuna litara, ali je zato izvoz povećan čak za 69 posto. Potrošnja mineralne vode po stanovniku u Hrvatskoj iznosi 51 litru, a izvorske 33 litre. Unatoč statistici ili baš zbog nje, neki poznavatelji na ovu branšu gledaju s dosta skepse smatrajući da je riječ o segmentu koji u Hrvatskoj više ne može previše donijeti – ulaganje u domaće tržište i ulazak na police sve je skuplji, izvorske vode imaju rast, ali njihove rezultate anulira istodobna stagnacija ili pad potrošnje mineralnih voda, a ukupni plasman i mineralnih i izvorskih voda na koncu veoma ovisi o vremenskim prilikama u glavnoj, ljetnoj sezoni. Kad se tome pribroji u posljednje vrijeme uočen trend smanjivanja plasmana kroz HORECA kanal (hoteli, restorani, kafići), a jačanje plasmana kroz trgovine što se tumači padom standarda stanovništva, skepsa prema dugoročno održivim dobrim rezultatima u segmentu proizvodnje i potrošnje vode jača.

Suprotno njima, neki drugi znalci smatraju kako je proizvodnja voda u Hrvatskoj još propulzivna branša, koja će zbog ukupne (spore) mijene hrvatskog stanovništva k sve većoj konzumaciji pakiranih voda, kako u Hrvatskoj, tako i u bližem okruženju, dugoročno imati stabilan uzlazni trend. To je, uostalom, i polazna osnovica kompanijama za nova ulaganja u proizvodne pogone, kvalitetu i ukupan dizajn proizvoda. Za podrobniju analizu pokazatelja svakako je važno znati da prvi kvartal u ovoj industriji uvijek razdoblje intenzivnih priprema za novu sezonu što svakako ima utjecaja na iskazane količinske parametre. No rezultatski skok segmenta voda i sokova Podravke i Badela 1862 primarno je posljedica zbrajanja pozitivnih efekata akvizicija realiziranih u proteklom razdoblju. Dok je kod Podravke riječ o utjecajima integracije brenda Lero, dakle, pridruživanja sokova postojećoj proizvodnji mineralne i izvorske vode Studenca i Studene, dotle je Badel 1862 svoj iskorak napravio isključivo u brendovima voda, i to zahvaljujući integraciji Bio Nature, domaćeg lidera u distribuciji vode u cooler aparatima, kojeg je Badel kupio u 2006. i naslonio ga na svoju tvornicu Kalničke vode. Time je kompanija koja je dotad samo distribuirala tuđu vodu doslovno dobila “svoj izvor” na kojeg je naslonila liderske kompetencije u tržišnoj niši prodaje vode u aparatima. Ne čudi stoga što se promet Bio Nature, u zadnje dvije godine otkad je u Badelu 1862, udvostručio. To je i dovelo do toga da u prvom kvartalu 2008. kompanija izbije na drugu tržišnu poziciju u kategoriji proizvodnje i potrošnje izvorske vode u Hrvatskoj. Budući da je Badelov tržišni udio u izvorskim vodama dosad bio vrlo malen – između jedan i dva posto, poznavatelji smatraju da su galoni bili glavni generator rasta plasmana vode. Zvonimir Petričević, predsjednik Uprave Kalničkih voda Bio Nature, vlastitim pokazateljima negira takve opaske. Prema njegovim informacijama, galonska pakiranja u njegovoj tvrtki u 2007. imala su 45 posto rasta, a mala pakiranja 30 posto. Istodobno, plan je prodaje Kalničkih voda Bio Nature za 2008. plasman 35 milijuna litara vode na tržište. Od toga, 30 milijuna litara čine izvorske vode, a u tome je 21 milijun litara galona koji će biti plasirani u Hrvatskoj i BiH.

Tržišni lider – Jamnica
“Vjerujem da ćemo tijekom 2008. na hrvatskom tržištu zadržati treću poziciju i veoma se približiti drugom tržišnom igraču u ovom segmentu”, kaže Petričević. Naime, drugu poziciju u izvorskim vodama zasad drži Podravka. Prema njihovim pokazateljima, segment pića u kompaniji je u 2007. činio oko 5 posto ukupne Podravkine realizacije, a ako se izuzme Belupo, udjel se penje na osam posto, a Studena i mineralna voda Studenac približili su se omjeru na otprilike 50:50 posto. Prema tržišnim udjelima, pak, Podravka u mineralnim vodama drži oko 17% udjela, a u izvorskima oko 18%. Međutim, koprivnička je kompanija u prethodnom razdoblju u projekt rebrendinga Studene uložila 15 mil. kuna, i to kako bi pokušala vratiti, odnosno osnažiti postojeći tržišni udjel. Prema svim informacijama, Todorićeva tvrtka Jamnica sa svojim je brendovima Jana i Jamnica i dalje neuhvatljivi tržišni lider. Kompanija drži oko 80 posto tržišta u mineralnim vodama, a više od 50% u izvorskim vodama. Za razliku od svoja dva konkurenta koja su u proteklom razdoblju preuzimali druge tvrtke, Jamnica se tijekom prošle godine koncentrirala na povećanje plasmana (osobito u izvozu Jane) te redizajn i inovacije ambalaže za mineralne vode. Jamnica je zasad i jedina hrvatska kompanija koja je u svojoj branši i vlasnički iskoračila izvan granica Hrvatske – od 2000. vlasnica je Kiseljaka iz BiH, a na jesen također u BiH planira i gradnju nove tvornice izvorske vode. Jamničine procjene temeljene su na podacima da godišnja potrošnja voda u BiH raste po stopi od 10 do 15%, pri čemu se bilježi trend povećanja potrošnje izvorske vode. Prema dostupnim podacima, u BiH se godišnje troši 110 mil. litara gazirane vode i oko 30 mil. litara izvorske vode. U GIUPP-u smatraju da bi izvozni rezultati bili i veći kada litra vode ne bi bila opterećena koncesijskom naknadom od 2,5% po prihodu i kada bi ostali nameti bili manji, primjerice, naknade za zbrinjavanje ambalažnog otpada. To vode čini nekonkurentnom u izvozu, a istodobno otvara veći prostor uvozu na hrvatsko tržište.

Vode su lokalni biznis

Na pitanje zbog čega se u Hrvatskoj nije pojavio nijedan veliki preuzimač, odgovor je kako se “kupci stalno prošetavaju”, ali očito ne nude dovoljno. Stoga i to može biti jedan od pokazatelja propulzivnosti biznisa, pri čemu valja naglasiti da su vode i na globalnoj razini prije svega lokalni biznis. Samo one marke koje se nalaze u premium segmentu, gdje cijena opravdava troškove distribucije i plasmana na police, mogu pretendorati na status izvoznih aduta. Iz tih razloga je profitabilnost poslova izvoza voda na dugom štapu.

Damping na javnim natječajima

Građevinski sektor

Energija sunca za održivu gradnju

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?

Iako je Podravka najveći konkurent Badelu 1862 u galonskoj prodaji, jer prema nekim pokazateljima Kalničke vode Bio Natura imaju oko 50 posto udjela, a Podravka oko 30-ak posto udjela na tržištu, dvije kompanije dobro surađuju u interesu razvoja biznisa. Ključni problem u ovome segmentu je, doznaje se, dampingiranje cijena od strane manjih dobavljača, osobito pri javnim natječajima. Na njima je cijena često jedini izborni kriterij. Računica ukupnoga galonskog biznisa pokazuje da 19 litara vode ne može stajati manje od 40-45 kuna, a da se nerijetko događa da manji proizvođači na natječajima nude i do 50 posto niže cijena.

Badel potpisao ugovor o plasmanu voda u Iran

Zbog sve većih cijena ulaganja u domaće tržište i dolaska na police trgovina Badel 1862 intenzivno je tražio izvozne kanale za plasman svojih voda. Tako je prije dva tjedna konačno, nakon 11 mjeseci pregovora s jednom tamošnjom državnom distribucijskom kompanijom, potpisan ugovor o plasmanu Badelovih voda u Iran. Kako je kompanija osigurala sve potrebne certifikate (čak i halal), u tijeku je još proces izrade etiketa, nakon čega će u Iran krenuti prve isporuke iz Kalničkih voda u pakiranjima od pola litre i litre i pol. Planirani izvoz u 2008. je milijun litara, a u 2009. devet milijuna litara. “Zabluda je da na tim tržištima nema voda. Tamo nije problem u količinama, nego u kvaliteti. Konkretno, u Iranu je prisutno više od 150 proizvođača, a mi smo uspjeli proći sve rigorozne kanale i zadovoljiti zahtjeve za kvalitetom pa bi ovaj projekt dugoročno mogao biti vrlo isplativ. To više što je kompanija s kojom smo potpisali ugovor dobila eksluzivitet obrade još 7,8 tržišta u toj regiji, na koje ona ima ulaz”, kaže Petričević.