Zadrugarstvo u Hrvatskoj je na marginama unatoč tradiciji duljoj od stoljeća. Dijelom i zbog “razvodnjene” koordinacije jer o zadrugama skrbe četiri ministarstava: poljoprivrede, regionalnog razvoja, gospodarstva i branitelja. Ni uz tako veliku skrb nema strategije razvoja, a dnevnu operativu opterećuju nedorečeni zakoni, iznosi Zoran Starešina, savjetnik u Hrvatskom poljoprivredno zadružnom savezu, neprofitnoj udruzi koja okuplja više od 400 zadruga.

Gubitak motivacije
Zakonodavac, izdvaja neke apsurde Starešina, još nije riješio problem obračuna PDV-a između zadruge i članstva. Nametnuo je obvezu revizije financijskog poslovanja opteretivši zadruge troškovno. Nije prihvatio prijedlog da se u zadrugama provodi nadzor provjere poslovanja po zadružnim načelima, što je pravilo u Europskoj uniji. Prema neslužbenim podacima, među aktivnim zadrugama najviše je poljoprivrednih. Kako funkcioniraju i koliko je novca iz državnog proračuna usmjereno u njihov razvoj, je li bilo zloporaba, ostaje nepoznato. Iako su upiti poslani odgovorili nisu ni iz Ministarstva poljoprivrede ni iz Hrvatskog saveza zadruga. Starešina ističe da je kapital već godinama najmanji problem, ima ga i iz domaćih i iz inozemnih izvora. Problem je što se mnogi ne udružuju zbog veće proizvodnje i lakšeg plasmana nego je zadruga “fikcija” da se samo pokupe novci. “Dok se poljoprivreda zasniva na raspodjeli poticaja, a ne na stimulaciji proizvodnje zadruga gubi smisao. Taj model pogoduje trgovcima i mešetarima, ne i proizvođačima. Svatko može osnovati poljoprivredno gospodarstvo pa mnogi čim dobiju poticaje “izgube” motivaciju”, ilustrira Starešina.

Gašenje produktivnih zadruga
Od problema spominje nedovoljnu educiranost i nerealizirana obećanja političke elite. Misli da su i brojne donacije iskvarile ljude. Pojedinci i/ili grupe pokupe novce od inozemnih donatora i nestanu. Za registraciju zadruge treba 20 osoba što nije teško okupiti. No kada dođe vrijeme za praktične rezultate nema ih. Zabrinjava ga i gašenje nekih, vrlo produktivnih dalmatinskih zadruga, mahom su to vinari i maslinari. Netko sa svojim proizvodom postigne uspjeh veći od ostalih i napušta zadrugu. U Ministarstvu branitelja tvrde da njihove zadruge odlično funkcioniraju. Krenuli su u projekt 2004. i osnovali 205 zadruga, kaže glasnogovornica Martina Banić. Za 73 novoosnovane zadruge, navodi, plaćeno je 10,9 mil. kuna potpora.

Bez interesa

Nedavno su investitori iz Kuvajta iskazali interes za uzgoj povrća i ovaca u zaleđu Zadra (zbog zračne luke), bili su voljni investirati 70 milijuna dolara. Ponuda se mogla izvrsno uklopiti jer u Lišanima Ostrovičkim država je vlasnik 250 hektara oranica, a nezaposlenost je visoka. Prije Domovinskog rata kombinat je na Bliski istok izvozio i žive ovce. To je i motiviralo Kuvajćane. Projekt je propao. Ni lokalna ni državna vlast nije pokazala sluha iako je kroz zadrugu moglo biti zaposleno do 100 osoba, iznosi Starešina.

Aktivno 1019 zadruga

Zadruge su važan segment europskoga gospodarstva, u zemljama EU posluje više od 132.000 zadruga sa 83,5 milijuna članova. Kod nas je upisano više od 2000 zadruga, no u evidenciji Hrvatskog saveza zadruga krajem 2007. je 1019 zadruga sa 18.700 zadrugara i 3500 radnika.

Sigurna financijska budućnost

Štedjeti nije dovoljno – ključno je i gdje čuvamo vrijednost novca

Uprave pod pritiskom

Na jednom mjestu uskoro okupljamo lidere koji donose najteže odluke