Hrvatska ima najnižu stopu piratskog softvera u jugoistočnoj Europi. Na svakih sto programa koji se koriste u Hrvatskoj 57 ih je piratizirano. Sve ostale zemlje u regiji daleko zaostaju za Hrvatskom te im se udio piratskog softvera na tržištu kreće između 69 i 81 posto. Najlošije je u Srbiji i Crnoj Gori gdje je piratizirano čak 81 posto softvera. Ispred te zemlje su Albanija sa 76 posto, Rumunjska 72, Bugarska 71, Makedonija 70 i BiH sa 69% udjela piratiziranog softvera na tržištu.
“Stopa piratstva u Hrvatskoj lani je pala za jedan posto u odnosu na 2004. godinu i sada iznosi 57 posto. Međutim, šteta koju uzrokuje softversko piratstvo proizvođačima softvera lani je porasla za jedan milijun dolara u odnosu na 2004. godinu na 51 milijun dolara zbog rasta IT tržišta”, izjavio je Mladen Vukmir, glasnogovornik udruge Bussiness Software Alliance (BSA) u Hrvatskoj.

BSA nezadovoljna
Udio piratskog softvera već treću godinu zaredom pada po jedan posto. Stopa piratizacije je u 2005. godini iznosila 57 posto, 2004. 58, a 2003. 59 posto. Hrvatska je tako i ove godine među zemljama koje bilježe pad softverskog piratstva, no sa stopom od 57 posto zaostajemo za svjetskim prosjekom od 35 posto piratstva. Budući da taj prosjek tako niskim čine najrazvijenije zemlje svijeta, izuzmemo li njih, svjetska stopa piratstva penje se na 64 posto. To znači da je stanje u Hrvatskoj bolje od prosjeka. Međutim, udruga BSA nije zadovoljna podacima za Hrvatsku jer bi prema njima pad piratstva trebao biti veći.
“Nema razvijene zemlje koja ne poštuje intelektualno vlasništvo. Ne može se završiti tranzicija dok građani nisu svjesni važnosti intelektualnog vlasništva. Češka, Mađarska i Slovenija imaju stope piratstva od 50 posto na niže. Šteta koju uzrokuje softversko piratstvo u Hrvatskoj lani je porasla za jedan milijun dolara u odnosu na 2004. godinu, na 51 milijun dolara”, izjavio je Mladen Vukmir, glasnogovornik BSA u Hrvatskoj.

Vlada smanjila piratizaciju
Prijenosnici i Vlada najviše su utjecali na smanjenje udjela piratskog softvera. Lani je, naime, porasla prodaja prijenosnika, vrste računala koja se uvijek isporučuju s originalnim softverom. Prema istraživanju agencije IDC Adriatics, u Hrvatskoj se svaki dan proda oko 200 prijenosnika. Takva računala čine trećinu svih prodanih računala, a u IDC-u očekuju daljnji rast prodaje. S druge strane, svoj je doprinos smanjenju piratizacije dala Vlada. Lani je potpisala ugovor s Microsoftom kojim su tijela državne uprave dobila originalne Windowse i MS Office. Riječ je o velikoj legalizaciji softvera jer je država, a pogotovo jedinice lokalne samouprave, veliki korisnik piratskih Windowsa i uredskih paketa. Udruga BSA nije željela komentirati koliko se piratskog softvera nalazi u državnim institucijama, već naglašavaju važnost stvaranja klime koja će doprinijeti široj legalizaciji softvera.
“Razgovarat ćemo s državnom upravom jer želimo da se carina, pravosuđe i policija bolje koordiniraju oko piratstva te općenito intelekutalnog vlasništva. Očekujemo da sada, nakon što je MUP napravio odsjek za računalni kriminal, napravi poseban odsjek za softversko piratstvo i intelektualno vlasništvo s odjelima u većim županijama. Također očekujemo promjene u pravosuđu. Na općinskim sudovima suci nisu pripremljeni za suđenja o intelektualnom vlasništvu, a sretni smo ako istrage u takvim slučajevima traju manje od godine dana”, zaključio je Vukmir.

BSA lovi lidere po industrijskim granama

BSA tvrdi da je ne interesiraju građani, već poslovni korisnici koji se koriste piratskim softverima. “Ne zanimaju nas primarno piratski oglasi u novinama, već korisnici poslovnog softvera. Budući da imamo ograničena sredstva, ne možemo obraditi sve prijave, već ih moramo izabrati. Obično biramo lidere u pojedinim industrijskim granama. Ako piratiziraju, onda pokrećemo postupak koji se u pravilu rješava nagodbom. Lani smo povećali broj i iznos takvih nagodbi, a novac od njih proslijedili smo proizvođačima softvera”, kaže Vukmir.