Posljednjih mjeseci sve češće čitamo informacije o investicijama u velike podatkovne centre. Jasno je da su investicije u podatkovne centre imperativ ne samo budućnosti, nego i sadašnjosti. U toj priči i Hrvatska bi uskoro trebala dobiti svoj adut.

U Čaporicama pokraj Trilja, u samom srcu Dalmatinske zagore, uskoro se počinje graditi prvi AI zeleni podatkovni centar, jedinstven u ovom dijelu Europe. Građevinski radovi počinju uskoro, a trebali bi biti završeni u prvom polugodištu 2027.

Energetski park

Riječ je o ključnom elementu šireg energetskog parka u kojem se energija proizvodi i troši na istoj lokaciji, gdje se otpad pretvara u vrijedne resurse te u kojem će se toplina iz podatkovnog centra koristiti za plastenike i sušare, bioplin za pogon.

“To nije samo tehnološki iskorak, to je nova paradigma. To je digitalna infrastruktura koja je istovremeno zelena, učinkovita i u službi zajednice”, kaže za Poslovni dnevnik Ante Čikotić, osnivač i direktor tvrtke Inovapro. Njihov koncept više nalikuje manifestu održivog razvoja nego klasičnom IT projektu. Na jednoj čestici zemljišta u Čaporicama, u središtu energetskog parka, postavit će se AI data centar koji proizvodi, troši i redistribuira vlastitu energiju.

“Podatkovni centri su tradicionalno veliki potrošači energije i resursa, posebno vode. Mi radimo suprotno, napravit ćemo zatvoren sustav. Energiju proizvodimo na mjestu potrošnje, a toplinu, otpadnu, koristimo u sušarama i plastenicima”, objašnjava Čikotić. Takav pristup donosi mjerljive rezultate.

Niži troškovi

“Naš PUE faktor, ključna mjera energetske učinkovitosti, bolji je nego na Islandu ili u Norveškoj, a to znači i niže troškove, do 30 posto manju cijenu za korisnike. U našem modelu zadovoljena su oba kriterija, i troškovna učinkovitost i ESG”, poručuje. Vrijednost projekta data centra je oko 20 milijuna eura, a u prvu fazu energetskog parka već je uloženo 17 milijuna.

“Naš dana centar je veličine tri megavata, mali u globalnim razmjerima, ali izuzetno važan kao pilot-projekt s velikim potencijalom skaliranja. To je prvi zeleni data centar koji podržava AI tehnologiju u ovom dijelu Europe. Već razgovaramo s inozemnim partnerima o repliciranju modela ako pilot potvrdi očekivanja. Želimo izvoziti našu pamet”, kaže Čikotić.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Centar je projektiran da izdrži 48 sati bez vanjskog napajanja, može primiti klasične rackove snage do 25 kilovata te AI rackove do 120 kilovata. Dodatna prednost je lokacija na drugoj tektonskoj ploči od sjeverne Hrvatske, što ga čini idealnim backupom za banke i kritične informacijske sustave koji trebaju geografski odvojenu sigurnu lokaciju.

Ono što ovaj centar uistinu razlikuje od klasičnih podatkovnih centara je smjer toka energije. Ona ne nestaje, nego se vraća u zajednicu. “Poljoprivrednicima nudimo infrastrukturu za preradu i skladištenje, a zauzvrat preuzimamo biootpad koji pretvaramo u bioplin i certificirano gnojivo”, objašnjava Čikotić. Spoj energetike, IT-a i poljoprivrede vidi kao ključ konkurentnosti Hrvatske. “Ako želimo smanjiti uvoz hrane, moramo omogućiti da poljoprivrednici imaju jeftinu, pouzdanu i lokalno dostupnu energiju za preradu, skladištenje i proizvodnju. Tek tada njihovi proizvodi postaju konkurentni”, dodaje.

Zanimalo nas je i zašto se odlučio baš za prostor Cetinske krajine, odnosno Dalmatinske zagore. Čikotićev odgovor je vrlo jednostavan: “Zato što se netko mora usuditi. Mi smo iz Splita, ima nas porijeklom iz Zagore i znamo koliko tu ima vrijednih ljudi i potencijala. Cijene zemljišta su prihvatljive, a lokacija ima prirodne i energetske prednosti. Ovo je prilika da Dalmatinska zagora postane centar buduće komunalne infrastrukture.”

Velike promjene

Inovapro je do sada radio na brojnim projektima komunalne infrastrukture, energetike, AI tehnologija i podatkovnih centara, ali za druge korisnike. Za Čikotića, komunalna infrastruktura budućnosti nisu više samo ceste i vodovodi, nego energija i podaci.

“Ako je energija jeftina i dostupna, sve se isplati, a mi želimo da se u Čaporicama, i u cijeloj Zagori, Slavoniji i šire, isplati i živjeti i raditi”, zaključuje Čikotić.