Što zbog nezapamćene suše koja je smanjila urode, što zbog utjecaja cijena energenata na troškove proizvodnje, uključujući i problem nedostatka stočne hrane, poljoprivrednici se pribojavaju neizvjesne jeseni. Nekoliko županija za dio svojih gradova i općina proglasilo je prirodnu nepogodu. Poljoprivredni sektor sve više se uzda u Vladin jesenski paket pomoći. Upravni odbor Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) poručio je nakon prošlotjedne sjednice kako vjeruje da će Vlada sada pomoći poljoprivrednicima kao što je nakon izbijanja pandemije spašavala hotele i ugositelje. Bez toga su izgledne dugoročne posljedice, ne samo za taj dio gospodarstva nego posredno i za druge, kaže Mladen Jakopović, predsjednik HPK.

U Komori su dali izraditi kalkulacije inputa u pojedinim segmentima proizvodnje. Jakopović kaže da će to pokazati kolike je gubitke pretrpjela domaća poljoprivreda, a rezultate će objaviti u petak na Bjelovarskom sajmu u Gudovcu. Za pojedine dijelove sektora ti se razmjeri već znaju; npr. kod mlijeka su se tijekom godine kretali između 20 i 50 lipa po litri, dok se izračuni za žitarice još čekaju. Ipak, čelnik HPK tvrdi da se prema preliminarnim procjenama radi o više od milijardu kuna.

Najteže kukuruzu i krumpiru

Predstavnici Komore nedavno su ministrici Mariji Vučković i predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću iznijeli neke prijedloge, od ranijih avansnih isplata potpora i otpisa zakupa za poljoprivredno zemljište i postepenog ukidanja plavog dizela. Premijer je u petak na otvorenju Viroexpo-a u Virovitici poručio tek, da Vlada “vodi računa da i poljoprivrednici i ribari dobiju posebno mjesto u novom paketu”.

O razmjerima suše kakvu domaći poljoprivrednici, kažu, ne pamte, a slično vrijedi i za europske, govore i podaci tzv. nadzorne ploče Europskog opservatorija za sušu. Posljednji dostupni, za prvu trećinu kolovoza, pokazuju da je njome bilo zahvaćeno gotovo 90 posto područja Hrvatske (potkraj srpnja oko 70%). Više od toga bilježi samo pet zemalja EU.

Suša je snažnije pogodila proljetne kulture. Iako pad prinosa ovisi i o mikro lokaciji, u prosjeku su najviše stradali urodi kukuruza i krumpira, ali znatno manje prinose imaju i ječam, suncokret, pšenica. Kombinacija suše i toplinskih udara uzrokovala je i prisilno zrenje raznog voća i povrća. Istodobno, kretanje cijena plina, najave skorog poskupljenja struje i skuplje umjetno gnojivo ovojesensku sjetvu čine prilično neizvjesnom, iako su vremenski uvjeti trenutno poticajni za sjetvu uljane repice. Nije manje bremenito ni u stočarstvu, dapače. Svi proizvodni ciklusi koji se odvijaju u zatvorenim prostorima više su izloženi cijenama energenata. Uz slab urod kukuruza problem je i kukuruzna silaža koja “gotovo ne postoji”, kaže čelnik HPK. Neki su je poljoprivrednici odlučili ne “skidati” jer su troškovi veći od prinosa. A dio stočara iz Like požalio se da je već sredinom kolovoza počeo trošiti “zimsku hranu”. U nekim se susjednim zemljama iz tih razloga počelo i rasprodavati stoku. Upravo tome pripisuje se i recentni pad cijena mesa na europskim burzama, posebice junetine, ali sa zimskim mjesecima opet bi mogle krenuti gore.

Zamrzavanje cijena?

Na robnim burzama trenutno je u agro sferi na “klackalici” nekoliko cjenovno oprečnih varijabli. S jedne strane to su očekivanja slabljenja potražnje zbog skupe energije i straha od recesije te pritisak količina s Crnog mora na cijene i otežana logistika. A nasuprot tome su rast inputa, problem suše u Europi i Aziji te stalni rizik od nove eskalacije sukoba u Ukrajini, ističe Robert Jurišić iz tvrtke S-Grain BI, specijalizirane za poljoprivredne burzovne robe.

Zbog visoke cijene plina niz proizvođača gnojiva u Europi najavio je ili već provodi smanjenje ili zaustavljanje proizvodnje (norveška Yara, njemački SKW Piesteritz i BASF, poljski Azoty). Kod nas je pak Petrokemija već mjesecima na kočnici.

Problemom energenata intenzivno se bave i u Europskoj komisiji koja razmatra mogućnost zamrzavanja cijena. Vladin paket očekuje se prije, a hoće li u tim milijardama poljoprivrednici biti zadovoljni svojim dijelom, znat će se uskoro.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”