Plan da se i fiskalnim poticajima potakne dobrovoljno funkcionalno ili stvarno spajanje jedinica lokalne samouprave (JLS) s prošlotjednom je sjednicom Vlade dobio i konkretan okvir kriterija za dodjelu pomoći općinama i gradovima koji se odluče na to.

Iz Hrvatske zajednice općina načelno su pozdravili koncept. Predsjednik HZO-a i načelnik Općine Konavle Božo Lasić rekao je kako “može potvrditi da postoji interes općina za funkcionalnim spajanjem” te kako bi to mogla biti “korisna mogućnost naročito za manje i financijski ovisnije jedinice lokalne samouprave”.

Već za dva mjeseca bit će u prilici to i pokazati. Jer, Vladinom odlukom predviđeno je da Ministarstvo financija u roku od 60 dana od njezina stupanja na snagu mora objaviti javni poziv JLS-ima na iskaz interesa za dodjelu pomoći.

Velika vjerojatnost
Međutim, 100 milijuna kuna financijskih poticaja funkcionalnom i stvarnom spajanju općina/gradova koji su predviđeni u državnom proračunu za 2022. mogli bi zapravo ostati netaknuti.

Dubravka Jurlina Alibegović, znanstvena savjetnica na zagrebačkom Ekonomskom institutu i nekadašnja ministrica uprave, drži da je vjerojatnost da će se upravo to dogoditi velika. Dakle, za to planirana sredstva na kraju bi rebalansom mogla završiti u financiranju nekih posve drugih potreba.

Budući da od kraja rujna teče izuzetno dinamično razdoblje planiranja državnog i proračuna lokalnih jedinica, nije za očekivati da će potencijalno zainteresirane općine/gradovi imati dovoljno vremena da provedu savjetovanje sa svojim građanima ili da uopće otvore javnu raspravu o promjenama načina obavljanja poslova iz samoupravnog djelokruga ili statusa lokalne jedinice, ističe Jurlina Alibegović u analizi Vladina plana dobrovoljnog spajanja JLS, u čijem naslovu ostavlja otvorenim pitanje je li to, tj. hoće li se pokazati najvažnijom reformom u području lokalne samouprave u Hrvatskoj.

Uz već spomenutu dvojbu oko toga hoće li potencijalno zainteresirani imati dovoljno vremena za raspravu/savjetovanje, još je veća neizvjesnost oko iskazivanja interesa za dobrovoljno spajanje u sredinama u kojima izvršna i predstavnička vlast ne pripadaju istim političkim opcijama, kaže.

U zemljama koje su provodile (više krugova) spajanja općina iskustva pokazuju da su dobrovoljna spajanja provedena tek djelomično, dok su obvezna spajanja uglavnom bila sveobuhvatna.

E-mobilnost bez prepreka

Revolucija u punjenju električnih vozila: Charge Pro donosi pametnu kontrolu i uštedu za tvrtke

Konkretne komunikacijske vještine

Što danas znači biti relevantan iz perspektive onih koji kreiraju komunikaciju budućnosti?

“Pred nama je razdoblje od sljedećih nekoliko godina u kojem ćemo pratiti jesu li predviđene vrste pomoći dovoljno motivirajuće da potaknu interes lokalnih jedinica za funkcionalnim ili stvarnim spajanjem. A tek potom će uslijediti evaluacija rezultata Vladine mjere, bez obzira nosi li ona reformska ili nereformska obilježja”, zaključuje.

O prevelikoj teritorijalnoj usitnjenosti i potrebi smanjenja postojeće teritorijalne organizacije Hrvatske i domaći znanstvenici i europske institucije govore već prilično dugo.

Više-manje sve dosadašnje hrvatske vlade s tim u vezi su najavljivale (pre)uređivanje tog područja, osnivale povjerenstva, donosile smjernice i različite strateške dokumente, kao i neke koje je za lokalnu i regionalnu samoupravu tražila EU.

Među ostalim, Zakon o područjima županija, gradova i općina u RH još od izmjena iz listopada 2015. daje mogućnost dobrovoljnog spajanja općina i gradova koje međusobno graniče.

Prošlo sedam godina
Otada je, dakle, prošlo gotovo sedam godina, a nije se dogodio ni jedan slučaj dobrovoljnog spajanja općina i gradova. Hrvatska ih i danas ima ukupno 556. Prema novom planu, dobrovoljno funkcionalno spajanje JLS predviđeno je kroz sklapanje i izvršavanje sporazuma o zajedničkom obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga na dva načina; putem zajedničkog službenika ili upravnog odjela/službe ili putem trgovačkog društva ili zajedničke ustanove.

Uz 100 milijuna kuna u proračunu 2022. isti su iznosi poticaja za to predviđeni i za naredne dvije godine. U Vladi računaju da će se time osigurati i ostvarenje reformskog cilja “Funkcionalna i održiva lokalna samouprava” u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026.

Prema obrazloženju iz NPOO-a, to podrazumijeva uspostavu kvalitetnog i učinkovitog sustava lokalne i regionalne samouprave povezivanjem jedinica, što u konačnici znači kvaalitetnije i transparentnije pružanjet usluga građanima.

Za praćenje ostvarenja tog cilja definirana su i mjerila pa se bi tako do 2026. trebalo stvarno spojiti najmanje 20 posto jedinica lokalne samouprave, odnosno 111 općina i gradova, te funkcionalno spojiti najmanje 40 posto jedinica lokalne samouprave ili 222 općine i grada.

Ukratko, za pet godina u Hrvatskoj bi trebao postojati manji broj općina i gradova nego što ih postoji danas (sad ih je ukupno 556), odnosno na popisu bi trebalo biti 445 općina i gradova u novim teritorijalnim granicama, dok bi, pojednostavljeno, 334 općine i grada nastavile samostalno pružati svoje usluge građanima i poduzetnicima u okviru postojećih granica svog područja i ne bi se funkcionalno spojili u zajedničko pružanje usluga građanima, ističe se u analizi.

Jurlina Alibegović vjeruje da će se i u 2025. i 2026. godini u državnom proračunu planirati pomoći za spajanje JLS jer je to razdoblje u kojem je u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti utvrđeno da će se ostvariti planirani ciljevi dobrovoljnog spajanja općina i gradova.