Pitanje pomorskog dobra i njegovih investicijskih potencijala može se riješiti jedino što hitnijim donošenjem novog zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, poručeno je s današnjeg okruglog stola koji je organizirala Politička akademija HNS-a.

"Treba ustanoviti stvarnu liniju pomorskog dobra zbog gradnji marina, lučica i sličnih sadržaja", rekla je ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak Taritaš podsjetivši da je u Hrvatskoj pomorsko dobro javno dobro te se na njemu ne može steći privatno vlasništvo već samo koncesije.

Imamo razvedenu obalu pa hitno treba utvrditi kopnenu liniju pomorskog dobra kako bi se onda mogle definirati ostale djelatnosti, rekla je Mrak Taritaš ocjenivši kako preduvjet utvrđivanje linije pomorskog dobra danas nije riješen na primjeren način.

"Danas imamo liniju pomorskog dobra šest metara od srednjevodnog vala (sredina razlike između plime i oseke u zimi), ona je deklarativno tako označena ali nije mapirana, nije označena u kartama i za svaki zahvat treba se utvrđivati linija pomorskog dobra, a to traje jako dugo i vrlo je zahtjevno te se utvrđuje po pojedinoj čestici", rekla je.

Aktivnosti bi, mišljenja je, trebale biti usmjerene na utvrđivanje i kartiranje linije pomorskog dobra za cijelu obalu te utvrditi jasna pravila ponašanja.

Ministarstvo će, kazala je Mrak Taritaš, tijekom sljedećih šest mjeseci izraditi zakon o legalizaciji infrastrukture (ceste, željeznice i podzemna infrastruktura) no ostaje otvoreno pitanje što napraviti s nasipavanjem mora i molovima. "Glavnina molova je nelegalna i nitko za njih ništa ne plaća", rekla je Mrak Taritaš dodavši kako je ideja da molovi izgrađeni do 21. lipnja 2011. mogu ići u proces legalizacije.

"Zakonom ćemo definirati da onaj koji dokaže kako neki mol koristi dobiva koncesiju, a ta koncesija onda može ići direktno bez natječaja", naglasila je.

Osvrnuvši se na probleme u gospodarenju pomorskim dobrom iz perspektive jedinica lokalne samouprave, HNS-ov saborski zastupnik Petar Baranović ocijenio je ključnim donošenje novog zakona o pomorskom dobru, kako bi se stvorila pravna sigurnost za buduće investicije na pomorskom dobru.

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Građevinski sektor

Energija sunca za održivu gradnju

"Drugi problem je pozicija jedinica lokalne samouprave koje imaju prilično velike obveze, možda i najveće u održavanju pomorskog dobra, a zapravo imaju minimalne ili nikakve ingerencije", kazao je Baranović dodavši kako bi trebalo razmisliti o vraćanju instituta komunalne lučice.

To su, pojasnio je, lučice za građanstvo koje bi pod svojom jurisdikcijom imale jedinice lokalne samouprave u kojima domicilno stanovništvo može držati svoja plovila za osobne potrebe, što je sada riješeno kroz sportske luke koje za to nisu predviđene, te kroz luke otvorene za javni promet što nema smisla.

"Činjenica je da veliki regionalni centri na Jadranu nemaju ovlast na području pomorskog dobra, kao primjerice Šibenik koji cijelu luku ima izvan svoje jurisdikcije, pa čelnik lokalne samouprave ne može planirati razvoj svojega grada ako istu ideju nema i Upravno vijeće županijske lučke uprave, koja gospodari tim pomorskim dobrom", rekao je.

S potrebom hitnog donošenja novog zakonskog okvira složio se i HNS-ovac Goran Beus Richembergh. "Uređenje funkcioniranja pomorskog dobra i morskih luka jedan je od najvažnijih propisa za funkcioniranje turističkih subjekata u Hrvatskoj, obzirom da je poznato kako je turistička ponuda i veliki broj infrastrukturnih objekata upravo stisnut na pojasu pomorskog dobra", naglasio je.

"Sadašnji propis iz 2003. je derogirao neka rješenja iz Pomorskog zakonika iz 1996., a donio pak rješenja koja su u mnogim detaljima neprovediva. Zato danas imamo nesređenu situaciju oko davanja koncesija i razrješenja pitanja prava raspolaganja imovinom pri pomorskom dobru, određivanja granica pomorskoga dobra, a sve to negativno utječe na razvoj turizma", rekao je Beus Riechembergh.