Hrvatska gospodarska komora (HGK) ide dalje sa svojim hotelskim biznisom. Nakon Rijeke, gdje je početkom ove godine počela rekonstrukcija nekadašnjeg motela Panorama i gradnja hotelskog kompleksa, uskoro starta priprema i za njezin novi veliki projekt u Splitu, gdje kani zgradu Županijske komore Split preurediti u luksuzni hotel.

Prvi korak je iseljavanje i premještanje Komore i zaposlenika, a što je Skupština HGK već osigurala dajući prije desetak dana odobrenje za zaključenje ugovora o zakupu poslovnog prostora.

Odabran je Westgate Tower, s kojim će HGK-ovci zaključiti dugogodišnji ugovor, s već definiranom cijenom od 5440 eura mjesečno, bez PDV-a i naknade za zajedničke troškove, a što bi, prema odluci koju je odobrila Skupština, u idućih deset godina ukupno iznosilo oko 890 tisuća eura uvećano za PDV, odnosno nešto više od 1,1 milijuna eura. Taj iznos odnosi se na zakup 335 četvornih metara uredskog prostora i pet parkirnih mjesta, a režijske i ostale troškove plaćat će HKG.

Hajdukov arhitekt
Na projektu prenamjene splitske zgrade HGK u luksuzan gradski hotel manjeg kapaciteta radi se već više od godinu dana. Riječ je o vrlo atraktivnoj, gotovo stoljeće staroj palači, smještenoj na izuzetnoj lokaciji, na samoj splitskoj Rivi. Zgrada je sagrađena 1929., a projektirao ju je arhitekt Fabjan Kaliterna, jedan od osnivača splitskog Hajduka. Splićani će reći da se nalazi na lokaciji od “milijun dolara”, a sama zgrada je obnovljena i u odličnom stanju, a i prije nego što je HGK rezao broj zaposlenih u splitskoj podružnici, procjene su bile da nekretnina nadilazi potrebe njihova smještaja i aktivnosti.

Računica je pokazala da bi komercijalizacija zgrade Komori mogla donijeti daleko veće prihode ako sama bude “podstanar”, a svoju zgradu stavi u funkciju, i to, s obzirom na vrijednu lokaciju koja to osigurava, tijekom cijele godine. Zgrada ukupno ima 1500 četvornih metara, a o neiskorištenosti kapaciteta najbolje svjedoči broj zaposlenih u splitskoj komori, kojih je trenutačno ukupno 12.

HGK-ov splitski hotel bi, prema prijašnjim najavama, bio mali, heritage i resort hotel kategoriziran s četiri zvjezdice, a imao bi, prema najavama, 23 sobe. Zgrada već ima manji kongresni prostor, koji bi se, prema planovima HGK, uklopio i u komorske aktivnosti, te bi u hotelu mogla biti organizirana i određena značajnija događanja i manje poslovne konferencije.

Cijeli projekt aktivacije splitskog turističkog projekta za HGK će voditi tvrtka kćer HGK hoteli, na čelu koje je potpredsjednik HGK Tomislav Radoš, koja je pokrenula i vodi i projekt obnove riječkog motela Panorama.

Kako se doznaje iz HGK, za sam projekt u Splitu već su pokrenuti postupci ishođenja potrebnih dozvola, s obzirom na to da je riječ o zgradi koja je zaštićeno kulturno dobro, te je potrebna i prenamjena prostora u hotel, no konkretnije aktivnosti na samoj zgradi uslijedit će nakon što se zaposlenici presele na novu lokaciju, najvišu zgradu u Hrvatskoj, a što bi se trebalo dogoditi za dva mjeseca. Za sada o vrijednosti ove investicije u HGK-u ne daju konkretnije informacije.

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Tek se doznaje kako je planirano da projekt bude realiziran do rujna iduće godine, otprilike u isto vrijeme kada bi i novi hotel na Kvarneru Rivia Arts & Culture trebao svečano otvoriti vrata. Taj će hotel također biti kategoriziran s četiri zvjezdice, imat će 57 smještajnih jedinica, od kojih je šest izdvojenih, koje će funkcionirati kao apartmani. Prema financijskoj konstrukciji u vrijeme pokretanja radova na revitalizaciji tog “betonskog spavača” u siječnju, HGK će u taj projekt investirati oko 18 milijuna eura.

Splitski investicijski pothvat stajat će HGK osjetno manje nego riječki. Prema kalkulacijama od prije dvije godine, kada se prvi put počelo ozbiljnije spominjati takve ambicije HGK, raspon mogućih ulaganja u slučaju splitske zgrade kretao se između dva i tri milijuna eura, ali će te brojke zacijelo biti i više, s obzirom na to da su u međuvremenu svi troškovi osjetno porasli.

Svoj ulazak u komercijalni biznis, koji je izazvao različite reakcije i polemike u javnosti, HGK je obrazložio potrebnim kako bi nadomjestio prihode bez kojih je ostao nakon ukidanja obveze plaćanja članarina za 96 posto hrvatskih poduzetnika od 2022. Iako je povećala broj aktivnosti i ponudu usluga koje naplaćuje, još uvijek najveći dio prihoda Komora ubire iz članarina. Lani je tako ukupan prihod bio na razini od 28,9 milijuna eura, oko 3,5 milijuna više nego godinu prije, a s osnova članarina pritom je sjelo 21 milijuna eura.

No, prema svim stavkama, prihodi su bili veći nego u 2023., ali i u odnosu na planirane brojke za 2024. Od članarina je tako prikupljeno sedam posto više od plana, što u HGK objašnjavaju većim brojem dobrovoljnih članica, te boljom naplatom članarina. I od prodaje usluga prihodi su bili bolji (za oko osam posto), pri čemu su pola, oko milijun eura, činile naknade za organizaciju sajmova. I ukupni prihodi gotovo su za 13 posto nadmašili plan.

Nekretnine i umjetnine
U svom portfelju HGK ima još popriličan nekretninski fond, praktički ima zgrade, stanove, garaže i zemljišta u svim većim hrvatskim gradovima. Nekretnina koje nisu potrebne za rad HGK konstantno se “rješava”, a iz izvješća za 2024. može se iščitati da su lani prodani jedan stan u Bjelovaru te dvije garaže, a svakako je najvrjednija bila prodaja zemljišta u zagrebačkoj Heinzelovoj ulici, od koje je na račun sjeo i najveći dio od 478 tisuća eura prihoda od prodaje nekretnina.

HGK ima i vrijedna umjetnička djela, uglavnom likovnih umjetnika, a prema informaciji iz izvješća, lani je aukcijska kuća Kontura provela procjenu njihove tržišne vrijednosti te je nakon korekcije vrijednost slika i kipova utvrđena na 1,7 milijuna eura.

Rashode HGK i dalje uspijeva držati pod kontrolom, bili su tako u 2024. na razini od 25,5 milijuna eura, neznatno i ispod planiranog iznosa, a od toga se na troškove za radnike, kojih je na razini godine bilo 312, odnosilo ukupno 9,9 milijuna eura. HGK je, dakle, prošlu godinu zaključio s 3,4 milijuna eura u plusu.