EN DE

H1 traži od Agencije: T-Comu iskopčajte MAXadsl!

Autor: Bernard Ivezić
26. siječanj 2006. u 06:00
Podijeli članak —

Novi telekomi u nezavidnom su položaju jer ako žele ponuditi ikoju novu uslugu, mogu je jedino kupiti po veleprodajnoj cijeni od T-HT-a i potom preprodati krajnjem korisniku

Telekom H1 optužio je T-HT da namjerno usporava gradnju njihove telekomunikacijske infrastrukture, te na taj način sprječava liberalizaciju fiksne telefonije. U H1 tvrde da bivši monopolist kupuje vrijeme i ignorira napore novih telekoma i Hrvatske agencije za telekomunikacije (HAT) da se tržište fiksne telefonije liberalizira opravdavajući se da su prezauzeti i nemaju dovoljno radnika da bi ispunili tu svoju zakonsku obvezu.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Previsoke cijene
“Liberalizacija fiksne telefonije u Hrvatskoj započela je samo na papiru, dok se u praksi još uvijek nije pomaknula s mrtve točke. Bivši monopolist je i dalje u povlaštenom položaju na tržištu u odnosu na sve ostale fiksne telekome. Iako za to postoje sve zakonske mogućnosti, T-HT je jedini telekom u Hrvatskoj koji putem svoje infrastrukture može ponuditi sve telekomunikacijske usluge, dok nas, kao i ostale telekome, u tome sprječava. Ako HAT ne može osigurati da svi fiksni telekomi u Hrvatskoj imaju jednake uvjete poslovanja, onda bi trebao onemogućiti T-HT-u da nudi sve one usluge koje ni mi ne možemo ponuditi zbog takvog ponašanja T-HT-a, a to uključuje i njihov ADSL”, izjavila je Martina Pintarić, glasnogovornica H1. Pintarić naglašava da zbog takvog ponašanja T-HT-a Hrvati još imaju dva računa za telefon, previsoke cijene telefoniranja te da većina građana još Internetu pristupa putem 56k modema, a ne ADSL-a i drugih naprednijih tehnologija za širokopojasni pristup Internetu.
S poslovne strane, novi telekomi u nezavidnom su položaju jer ako žele ponuditi novu uslugu mogu je jedino kupiti po veleprodajnoj cijeni od T-HT-a i potom preprodati krajnjem korisniku, kao što IskonInternet nudi svoj ADSL. Međutim, takav način poslovanja vrlo je nepovoljan za nove telekome jer je kudikamo skuplji od nuđenja istih usluga putem vlastite infrastrukture. U prilog optužbama koje je iznio H1 ide statistika, koju su dali sami telekomi pa i T-HT, po kojoj godinu dana otkako je započela liberalizacija fiksne telefonije T-HT i dalje ima gotovo 100 posto korisnika fiksne telefonije, glavninu korisnika Interneta i gotovo sve korisnike širokopojasnog Interneta u Hrvatskoj. “Uvjete za najam telekomunikacijske infrastrukture od T-HT-a trebali smo imati 1. siječnja 2005., a dobili smo ih tek krajem listopada prošle godine. Odugovlačenje je nastavio T-HT koji je tužio HAT jer mu se navodno ne sviđa cijena po kojoj će morati iznajmljivati infrastrukturu iako je ona usporediva s onom u drugim eruopskim zemljama. Konačno, zadnjih 45 dana uporno smo zvali T-HT da dogovorimo sastanak i složimo Ugovor o najmu lokalne petlje. Međutim, kada je u utorak sastanak napokon održan, nije dogovoreno ništa konkretno. H1 nema više šest mjeseci za pregovaranje, stvari se moraju pomaknuti s mrtve točke”, izjavila je Pintarić.

Telekom H1 optužio je T-HT da namjerno usporava gradnju njihove telekomunikacijske infrastrukture, te na taj način sprječava liberalizaciju fiksne telefonije. U H1 tvrde da bivši monopolist kupuje vrijeme i ignorira napore novih telekoma i Hrvatske agencije za telekomunikacije (HAT) da se tržište fiksne telefonije liberalizira opravdavajući se da su prezauzeti i nemaju dovoljno radnika da bi ispunili tu svoju zakonsku obvezu.

Previsoke cijene
“Liberalizacija fiksne telefonije u Hrvatskoj započela je samo na papiru, dok se u praksi još uvijek nije pomaknula s mrtve točke. Bivši monopolist je i dalje u povlaštenom položaju na tržištu u odnosu na sve ostale fiksne telekome. Iako za to postoje sve zakonske mogućnosti, T-HT je jedini telekom u Hrvatskoj koji putem svoje infrastrukture može ponuditi sve telekomunikacijske usluge, dok nas, kao i ostale telekome, u tome sprječava. Ako HAT ne može osigurati da svi fiksni telekomi u Hrvatskoj imaju jednake uvjete poslovanja, onda bi trebao onemogućiti T-HT-u da nudi sve one usluge koje ni mi ne možemo ponuditi zbog takvog ponašanja T-HT-a, a to uključuje i njihov ADSL”, izjavila je Martina Pintarić, glasnogovornica H1. Pintarić naglašava da zbog takvog ponašanja T-HT-a Hrvati još imaju dva računa za telefon, previsoke cijene telefoniranja te da većina građana još Internetu pristupa putem 56k modema, a ne ADSL-a i drugih naprednijih tehnologija za širokopojasni pristup Internetu.
S poslovne strane, novi telekomi u nezavidnom su položaju jer ako žele ponuditi novu uslugu mogu je jedino kupiti po veleprodajnoj cijeni od T-HT-a i potom preprodati krajnjem korisniku, kao što IskonInternet nudi svoj ADSL. Međutim, takav način poslovanja vrlo je nepovoljan za nove telekome jer je kudikamo skuplji od nuđenja istih usluga putem vlastite infrastrukture. U prilog optužbama koje je iznio H1 ide statistika, koju su dali sami telekomi pa i T-HT, po kojoj godinu dana otkako je započela liberalizacija fiksne telefonije T-HT i dalje ima gotovo 100 posto korisnika fiksne telefonije, glavninu korisnika Interneta i gotovo sve korisnike širokopojasnog Interneta u Hrvatskoj. “Uvjete za najam telekomunikacijske infrastrukture od T-HT-a trebali smo imati 1. siječnja 2005., a dobili smo ih tek krajem listopada prošle godine. Odugovlačenje je nastavio T-HT koji je tužio HAT jer mu se navodno ne sviđa cijena po kojoj će morati iznajmljivati infrastrukturu iako je ona usporediva s onom u drugim eruopskim zemljama. Konačno, zadnjih 45 dana uporno smo zvali T-HT da dogovorimo sastanak i složimo Ugovor o najmu lokalne petlje. Međutim, kada je u utorak sastanak napokon održan, nije dogovoreno ništa konkretno. H1 nema više šest mjeseci za pregovaranje, stvari se moraju pomaknuti s mrtve točke”, izjavila je Pintarić.

Izravno do korisnika
Prema Pravilniku o raspetljavanju lokalne petlje, koji je HAT donio krajem listopada prošle godine, T-HT mora svim fiksnim telekomima omogućiti pristup žicama do krajnjih korisnika, odnosno pristup u telefonske centrale. Novi telekomi svoju infrastrukturu grade na način da međusobno optičkim kabelima povežu telefonske centrale i u njima postave svoju telekomunikacijsku opremu, dok žice od centrale do krajnjih korisnika, odnosno tzv. lokalnu petlju, T-HT im mora iznajmiti po zakonski utvrđenim uvjetima. Osim izravnog puta do korisnika, novim telekomima se na taj način otvara mogućnost da u potpunosti konkuriraju T-HT-u tako što građanima i tvrtkama mogu ponuditi širok spektar najsuvremenijih telekomunikacijskih usluga po cijenama koje sami definiraju.
“Tražimo hitan sastanak u HAT-u na kojem bi razmotrili novonastalu situaciju. H1 poziva relevantne institucije da učine sve kako bi na hrvatskom telekom tržištu konačno zavladala zdrava tržišna utakmica, u skladu s europskim standardima jer smo ovako svi mi taoci T- HT-a. U drugim europskim zemljama regulatori su ovakvo ponašanje bivših monopolista kažnjavali visokim kaznama. Zadnji primjer je Slovak Telekom koji je kažnjen globom od 23,5 milijuna eura zbog zloupotrebe dominantnog tržišnog položaja i ograničavanja pristupa lokalnim linijama”, zaključila je Pintarić.

T-HT će prijedlog ugovora telekomima dostaviti idući tjedan

U T-HT-u tvrde da nema razloga za prozivke jer se sa svim telekomima koji su podnijeli zahtjeve za raspetljavanje lokalne petlje započeli pregovore i očekuju da će u toku idućeg tjedna svi oni dobiti prijedlog ugovora, dok se njihovo potpisivanje očekuje u idućih nekoliko tjedana. Zahtjeve za tom uslugom do sada je podnijelo pet novih telekoma, a prvi su zaprimljeni prije mjesec i pol dana. U T-HT-u kažu da su zamolili nove telekome za fleksibilnost u rokovima, pogotovo u početnoj fazi tog procesa. Pristup izdvojenoj lokalnoj petlji, odnosno raspetljavanje lokalne petlje, kažu u T-HT-u, proces je koji u Hrvatskoj traje tek nekoliko mjeseci, a na drugim, liberaliziranim telekom tržištima i po nekoliko godina. Kažu da je riječ tehnološki izuzetno zahtjevnom procesu na više od 2000 potencijalnih lokacija, te da je to u cijelom procesu liberalizacije tržišta najsloženija usluga.

Autor: Bernard Ivezić
26. siječanj 2006. u 06:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close