EN DE

H1 prisilio T-HT da ubrza liberalizaciju fiksne telefonije

Autor: Bernard Ivezić
07. veljača 2006. u 06:30
Podijeli članak —

Tjedan dana otkako ga je novi telekom H1 javno prozvao da namjerno koči liberalizaciju telekomunikacija, T-HT je žurno svim novim telekomima dostavio uvjete za pristup korisnicima preko svoje infrastrukture

Telekom H1 prošli je tjedan pobijedio u jednoj od najvažnijih bitki u procesu liberalizacije fiksne telefonije u Hrvatskoj. Taj je mali novi fiksni telekom natjerao telekomunikacijskog diva, tvrtku T-HT, da obeća da će u roku od tjedan dana svim zainteresiranim tvrtkama dostaviti svoj prijedlog Ugovora o pristupu izdvojenoj lokalnoj petlji. Kako doznaje Poslovni dnevnik, T-HT je prošlu srijedu dostavio taj dokument na adrese svih pet zainteresiranih tvrtki.
“T-HT nam je dostavio prijedlog Ugovora o pristupu izdvojenoj lokalnoj petlji. Zasad ne mogu komentirati sadržaj prijedloga jer ga naše stručne službe još analiziraju. No nadam se da će se proces liberalizacije telekomunikacija ipak nastaviti odvijati uspješno kako bi hrvatsko telekomunikacijsko tržište doseglo europske standarde”, istaknula je Martina Pintarić, voditeljica Ureda glasnogovornika H1 mreže.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Ravnopravno natjecanje
Podsjetimo, H1 je prije dva tjedna javno prozvao T-HT da namjerno koči izgradnju njihove fiksne mreže i tako opstruira proces liberalizacije telekomunikacija. Novi je telekom od regulatora tržišta, Hrvatske agencije za telekomunikacije, zatražio da T-HT-u iskopča MAXadsl jer ako ga ostali telekomi na tržištu ne mogu nuditi preko svoje fiksne mreže, onda to ne bi smio ni T-HT. H1 istaknuo je da su prema zakonu uvjeti za najam infrastrukture od T-HT-a trebali biti doneseni 1. siječnja 2005., ali su svjetlo dana ugledali tek deset mjeseci kasnije. Dodaju da se potom odugovlačenje nastavilo tako što je T-HT tužio regulatora tržišta da ga preniskom cijenom za iznajmljivanje svoje infrastrukture zakida iako je usporediva s cijenama u drugim europskim zemljama. Konačno, u H1 su izjavili da su 45 dana molili nadležne u T-HT-u da s njima održe sastanak, a kad se on održao, sve je završilo na upoznavanju. U H1 su tada planuli i javno prozvali T-HT, koji je u svoju obranu izjavio da novi telekomi nemaju razumijevanja jer je pristup izdvojenoj lokalnoj petlji najsloženija usluga u procesu liberalizacije telekomunikacija.
“Tijekom cijelog procesa liberalizacije telekomunikacija u Hrvatskoj stječe se dojam da je korak, koji bivši monopolist u “trenutnoj fazi” tog procesa mora napraviti, najsloženiji. Isprva je najsloženije bilo spajanje s novim telekomomima. Poslije je najsloženije bilo prenošenje brojeva, a sada je najsloženije pristupanje izdvojenoj lokalnoj petlji”, kazala je Pintarić.
Pristup izdvojenoj lokalnoj petlji ili pristup zadnjoj milji, kako ga najčešće zovu stručnjaci, sveti je gral fiksne telefonije. Naime, riječ je o žicama koje vode od telefonskih centrala do stanova, kuća i poslovnih objekata. Taj je dio infrastrukture nemoguće nanovo izgraditi jer bi to značilo da bi svaki novi telekom trebao razbijati zidove u svim stanovima, kućama i poslovnim objektima u Hrvatskoj. U svijetu, ali i Hrvatskoj, upravo stoga zadnju milju bivši monopolist mora po zakonom propisanim uvjetima iznajmljivati novim telekomima.

Telekom H1 prošli je tjedan pobijedio u jednoj od najvažnijih bitki u procesu liberalizacije fiksne telefonije u Hrvatskoj. Taj je mali novi fiksni telekom natjerao telekomunikacijskog diva, tvrtku T-HT, da obeća da će u roku od tjedan dana svim zainteresiranim tvrtkama dostaviti svoj prijedlog Ugovora o pristupu izdvojenoj lokalnoj petlji. Kako doznaje Poslovni dnevnik, T-HT je prošlu srijedu dostavio taj dokument na adrese svih pet zainteresiranih tvrtki.
“T-HT nam je dostavio prijedlog Ugovora o pristupu izdvojenoj lokalnoj petlji. Zasad ne mogu komentirati sadržaj prijedloga jer ga naše stručne službe još analiziraju. No nadam se da će se proces liberalizacije telekomunikacija ipak nastaviti odvijati uspješno kako bi hrvatsko telekomunikacijsko tržište doseglo europske standarde”, istaknula je Martina Pintarić, voditeljica Ureda glasnogovornika H1 mreže.

Ravnopravno natjecanje
Podsjetimo, H1 je prije dva tjedna javno prozvao T-HT da namjerno koči izgradnju njihove fiksne mreže i tako opstruira proces liberalizacije telekomunikacija. Novi je telekom od regulatora tržišta, Hrvatske agencije za telekomunikacije, zatražio da T-HT-u iskopča MAXadsl jer ako ga ostali telekomi na tržištu ne mogu nuditi preko svoje fiksne mreže, onda to ne bi smio ni T-HT. H1 istaknuo je da su prema zakonu uvjeti za najam infrastrukture od T-HT-a trebali biti doneseni 1. siječnja 2005., ali su svjetlo dana ugledali tek deset mjeseci kasnije. Dodaju da se potom odugovlačenje nastavilo tako što je T-HT tužio regulatora tržišta da ga preniskom cijenom za iznajmljivanje svoje infrastrukture zakida iako je usporediva s cijenama u drugim europskim zemljama. Konačno, u H1 su izjavili da su 45 dana molili nadležne u T-HT-u da s njima održe sastanak, a kad se on održao, sve je završilo na upoznavanju. U H1 su tada planuli i javno prozvali T-HT, koji je u svoju obranu izjavio da novi telekomi nemaju razumijevanja jer je pristup izdvojenoj lokalnoj petlji najsloženija usluga u procesu liberalizacije telekomunikacija.
“Tijekom cijelog procesa liberalizacije telekomunikacija u Hrvatskoj stječe se dojam da je korak, koji bivši monopolist u “trenutnoj fazi” tog procesa mora napraviti, najsloženiji. Isprva je najsloženije bilo spajanje s novim telekomomima. Poslije je najsloženije bilo prenošenje brojeva, a sada je najsloženije pristupanje izdvojenoj lokalnoj petlji”, kazala je Pintarić.
Pristup izdvojenoj lokalnoj petlji ili pristup zadnjoj milji, kako ga najčešće zovu stručnjaci, sveti je gral fiksne telefonije. Naime, riječ je o žicama koje vode od telefonskih centrala do stanova, kuća i poslovnih objekata. Taj je dio infrastrukture nemoguće nanovo izgraditi jer bi to značilo da bi svaki novi telekom trebao razbijati zidove u svim stanovima, kućama i poslovnim objektima u Hrvatskoj. U svijetu, ali i Hrvatskoj, upravo stoga zadnju milju bivši monopolist mora po zakonom propisanim uvjetima iznajmljivati novim telekomima.

Slovački primjer
Dvije su dodatne prednosti takva pristupa. Prva je što novi telekomi mogu povoljno i brzo optičkim kabelima povezati telefonske centrale, prikopčati se u njima na žice do korisnika i tako izgraditi vlastitu fiksnu mrežu. Druga je pak što novi telekomi više ne ovise o poslovnoj politici T-HT-a zbog čega imaju potpunu kontrolu na ulaznim troškovima i time otvorene ruke da bivšem monopolistu mogu ravnopravno konkurirati. Svi novi telekomi i davatelji internetskih usluga kupuju veleprodajne telekomunikacijske usluge od T-HT-a i preprodaju ih svojim korisnicima.
“Deutsche Telekom ima jako puno iskustva kako usporiti liberalizaciju telekomunikacija i obilato ga koristi. Uglavnom je riječ o iskorištavanju rupa u zakonu. No u nekim državama, kao primjerice u Slovačkoj, regulatori tržišta ne dozvoljavaju da se liberalizacija odugovalači. Nadamo se da će vrlo skoro i u RH liberalizacija telekomunikacija zaživjeti u potpunosti”, zaključila je Pintarić.

Slijedi bitka za telefonske centrale

Čim potpišu Ugovor o pristupu izdvojenoj lokalnoj petlji, novi će telekomi započeti bitku za telefonske centrale. Da bi mogli pristupiti zadnjoj milji, svi telekomi moraju u T-HT-ove centrale postaviti svoju opremu. Prema propisima koje je odredila država, novi telekomi na raspolaganju imaju ograničen prostor. U T-HT-u pak uvjeravaju da će novim telekomima izaći u susret u okviru svojih tehničkih mogućnosti. “Konkretni zahtjevi za ulaskom u pojedine telefonske centrale zaprimat će se po potpisu Ugovora o pristupu izdvojenoj lokalnoj petlji. Operateri prvo iznose svoje želje, T-HT im potom dostavlja svoju ponudu. U slučaju da na određenoj lokaciji nema tehničkih mogućnosti, tražit će se alternativno rješenje”, izjavila je Alemka Lisinski, direktorica korporativnih komunikacija T-HT-a.

Autor: Bernard Ivezić
07. veljača 2006. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close