Ante Grbeša, direktor FlixBus CEE South regije, sjajno je krenuo u ovu godinu. Naime, u veljači je na zagrebačkom Autobusnom kolodvoru FlixBus u partnerstvu s CroatiaBusom otvorio FlixBus Lounge koji donosi novu razinu udobnosti i fleksibilnosti, omogućujući putnicima da započnu svoje putovanje u ugodnom, funkcionalnom i modernom okružju. Tako nešto, naglasio je Grbeša, ne postoji nigdje u Europi.
Grbeša itekako zna što govori jer FlixBus ima iskustva s (bez) brojnih autobusnih kolodvora na zapadu, ponajprije u Njemačkoj. U posljednje se vrijeme s kolegama iz sektora bavio “peglanjem” nedavno donesenog Pravilnika o usklađivanju voznih redova kojim se napokon stvaraju regulatorni preduvjeti za dugoočekivano otvaranje tržišta. Iako se stvari kreću u pravom smjeru, istinske liberalizacije tržišta još nema, jasan je Grbeša.
Kakvo je bilo poslovanje FlixBusa u prošloj godini i kakva su očekivanja za ovu?
Poslovanje FlixBusa u Hrvatskoj tijekom protekle godine bilo je stabilno, ali ne i bez izazova. Uspješno smo zadržali poziciju vodećega međunarodnog autobusnog prijevoznika, proširili ponudu linija prema ključnim europskim destinacijama te dodatno ojačali operativne kapacitete tijekom turističke sezone. Međutim, razvoj na domaćem tržištu, kao i bolja povezanost Hrvatske sa susjednim zemljama izvan EU-a, ostao je ograničen zbog regulatornih prepreka koje i dalje onemogućuju ravnopravan pristup tržištu, modernizaciju linijske mreže i razvoj konkurentnih usluga. U 2025. očekujemo intenzivno razdoblje obilježeno brojnim promjenama na više razina. S jedne strane, globalna makroekonomska i geopolitička kretanja sve snažnije oblikuju obrasce mobilnosti, što se neposredno odražava i na turistički sektor – gdje je putnički prijevoz ključni segment ukupnog turističkog ekosistema. S druge strane, u domaćem kontekstu, izmjene Zakona o prijevozu u cestovnom prometu te nedavno doneseni Pravilnik o usklađivanju voznih redova napokon stvaraju regulatorne preduvjete za dugoočekivano otvaranje tržišta.
Nakon gotovo desetljeća zatvorenog tržišta, domaći prijevoznici ponovno će moći aplicirati za nove linije, optimizirati postojeće i bolje odgovoriti na potrebe korisnika, uključujući bolju povezanost regija koje su do sada bile zanemarene. Ta dugo očekivana relaksacija omogućit će nam daljnje širenje mreže i znatno poboljšanje dostupnosti usluga diljem Hrvatske, s posebnim naglaskom na kontinentalne krajeve i izvansezonsku ponudu. Pored daljnjeg jačanja međunarodne prisutnosti, ostajemo usmjereni na suradnju s lokalnim operaterima, razvoj održive mobilnosti i stvaranje dostupnog, efikasnog i suvremenog sustava javnog prijevoza – na korist putnika, gospodarstva i zajednice u cjelini.
Zakon o izmjenama i dopunama zakona o prijevozu u cestovnom prometu stupio je na snagu krajem 2024. te donosi nekoliko novosti iz područja prijevoza u cestovnom prometu. Odredbama o dozvolama za javni linijski prijevoz putnika u unutarnjem cestovnom prometu omogućuju se jednostavniji i ubrzaniji administrativni postupci njihova izdavanja, obnove i prestanka važenja. Kako komentirate spomenute izmjene zakona?
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prijevozu u cestovnom prometu, koji je stupio na snagu početkom prosinca 2024., zajedno s pratećim Pravilnikom o usklađivanju voznih redova, svakako je korak naprijed u regulaciji sektora javnog linijskog prijevoza putnika te omogućuje otvoren i nediskriminirajući pristup svim prijevoznicima, što će dugoročno dovesti do većeg izbora, kvalitetnijih usluga i pravednijih cijena za krajnje korisnike. No, unatoč tim pozitivnim pomacima, stvarna liberalizacija tržišta i dalje izostaje. Novi regulatorni okvir ne omogućuje trenutačan ulazak novih linija u promet, već se proces usklađivanja voznih redova, a time i apliciranja za nove linije, pokreće tek 1. lipnja 2025., da bi nove linije počele prometovati tek krajem godine, u prosincu.
To znači da se ni ove turističke sezone neće iskoristiti puni potencijal turističke potražnje, niti će putnici u domaćem prometu moći osjetiti konkretna poboljšanja. S tehničke strane, pozdravljamo uvođenje nove digitalne platforme kojom upravlja HGK, čime napokon počinje digitalizacija ključnih procesa. Testno razdoblje koje je upravo počelo važan je iskorak prema modernizaciji i transparentnosti u sektoru. Zaključno, dok su napravljeni ključni koraci prema modernizaciji i uređenju tržišta, očekujemo da sljedeće faze reforme uključe i ambiciozniji tempo digitalizacije te stvarnu liberalizaciju koja će omogućiti dinamičan razvoj linija u skladu s potrebama putnika i tržišta.
Najviše prijepora izazivala je tzv. kabotaža, odnosno dozvola da tvrtke koje obavljaju međunarodni prijevoz mogu voziti i putnike u unutarnjem prijevozu. Kako to komentirate?
Kabotaža je sastavni dio pravne stečevine EU, uređena Uredbom (EZ) br. 1073/2009, te je implementirana i u prijašnjim verzijama Zakona o prijevozu u cestovnom prometu. U najnovijoj izmjeni Zakona, koja je stupila na snagu u prosincu 2024., dodatno je preciziran postupak izdavanja dozvola za obavljanje kabotaže, čime je stvoren jasniji i provediviji regulatorni okvir.
Problem kabotaže često se neopravdano dramatizira, i to na način koji zanemaruje njezinu temeljnu ekonomsku logiku. U stvarnosti, svaki odgovoran i tržišno orijentiran gospodarstvenik nastoji povećati produktivnost i operativnu učinkovitost. Kabotaža upravo omogućuje takve učinke, primjerice, omogućavanjem da se prijevoz na istom pravcu obavi s jednim vozilom i jednim vozačem, umjesto s dva, optimizira se korištenje resursa, smanjuju troškovi i povećava održivost poslovanja. U tom smislu, percepcija kabotaže kao prijetnje domaćem prijevoznom sektoru predstavlja “pilu naopako”; umjesto da se koristi kao alat za konkurentnost i učinkovitost, nepotrebno se svodi na obrambeni narativ koji dugoročno šteti razvoju tržišta.
FlixBus predvodi grupu autobuserskih kompanija koje se zauzimaju za liberalizaciju tržišta. Zašto?
Zato što vjerujemo da mobilnost mora biti dostupna, fleksibilna i usklađena sa stvarnim potrebama korisnika. Liberalizirano tržište znači više izbora za putnike, bržu prilagodbu linija na nove obrasce potražnje, konkurentnije cijene te poticaj za tehnološke i operativne inovacije. U zatvorenim i strogo reguliranim okruženjima prostor za napredak je ograničen, a krajnji korisnici – građani i turisti – ostaju zakinuti za kvalitetniju, dostupniju i održivu uslugu. Danas, više nego ikad, postoji odgovornost svih dionika u sektoru – od prijevoznika do javnih institucija – da zajednički pridonesemo modernizaciji i digitalizaciji javnog prijevoza. Novi zakon postavlja važne temelje, ali istinska transformacija dolazi tek kroz njegovu implementaciju, operativnu suradnju s institucijama i spremnost industrije na promjene.
Iskustva drugih zemalja članica EU-a jasno pokazuju da liberalizacija dovodi do rasta kvalitete usluge, bolje teritorijalne pokrivenosti i razvoja mobilnosti kao integralnog dijela javne infrastrukture. U tim državama danas se promišlja o povećanju kapaciteta željeznica velike brzine, integraciji samovozećih vozila i širokoj primjeni umjetne inteligencije, dok je u Hrvatskoj i dalje pitanje tko ima pravo pokrenuti liniju i tko će dobiti sredstva za javnu uslugu. Naš cilj je jasan – sustav koji je održiv, transparentan i okrenut korisniku. Zato ćemo i dalje biti proaktivan partner u izgradnji modernog tržišta cestovnog prijevoza.
Često navodite Portugal kao primjer zemlje na koju bi se u regulatornom smislu trebala ugledati Hrvatska. Zašto?
Na primjer Portugala sve češće se pozivaju i brojni ekonomski analitičari, upravo zato što je riječ o zemlji sa strukturom gospodarstva vrlo sličnom Hrvatskoj, ali istodobno visoko agilnom u prepoznavanju izazova i implementaciji učinkovitih rješenja. Portugal je tržište javnog linijskog autobusnog prijevoza u potpunosti liberalizirao krajem 2019. i, unatoč pandemijskom razdoblju, prema istraživanju Checkmybusa u 2022., pozitivni rezultati su vidljivi. Broj putnika porastao je za više od 41 posto, prihodi prijevoznika povećani su za više od 13 posto, dok je prosječna cijena karata pala za gotovo 24 posto. To, bez dvojbe, pokazuje da su svi dionici ostvarili dobit i upravo je zato Portugal dobar i relevantan primjer. Zanimljivo je i da je Rumunjska prepoznala koristi takvog pristupa te od srpnja ove godine započinje s otvaranjem vlastitog tržišta. Treba naglasiti da su i u Hrvatskoj ti procesi prepoznati – i ispred Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, i ministra Olega Butkovića – čime se i domaćim prijevoznicima otvaraju nove prilike za rast, konkurentnost i održivost.
U FlixBusu smatrate da autoprijevozničke kompanije ne bi trebale upravljati kolodvorima. Kako to argumentirate?
Upravljanje autobusnim kolodvorima mora biti neovisno, profesionalno i transparentno kako bi se osigurali jednaki uvjeti za sve prijevoznike i zaštitili interesi krajnjih korisnika. Kada su kolodvori pod upravljanjem prijevoznika, osobito u okolnostima nejasne ili selektivne regulative, postoji značajan rizik da vertikalna integracija dovede do favoriziranja vlastitih linija i voznih redova nauštrb drugih prijevoznika, što se često manifestira kroz netransparentnu dodjelu perona, pristup informacijama, terminima i komercijalnim uvjetima. Kolodvori kao ključna infrastruktura za putnički promet, moraju funkcionirati po modelu neutralnog operatera. To znači jasan regulatorni okvir, javno dostupne i ravnopravne uvjete korištenja, transparentne i dostupne informacije, jednak operativni tretman za sve licencirane prijevoznike. Nažalost, u Hrvatskoj i dalje postoje primjeri gdje su ključni kolodvori – uključujući neke od većih – pod kontrolom privatnih tvrtki koje su istovremeno i tržišni konkurenti drugim prijevoznicima. Time se stvaraju temelji za vertikalnu integraciju koja ima direktan negativan utjecaj na konkurenciju, raznolikost ponude, cijene i konačno – zadovoljstvo i prava putnika.
Nedavno ste otvorili FlixBus Lounge na Autobusnom kolodvoru u Zagrebu. Kakvi su prvi odjeci među putnicima i može li očekivati neki sličan pothvat u bližoj budućnosti?
Od otvorenja FlixBus Loungea na Autobusnom kolodvoru u Zagrebu reakcije putnika su iznimno pozitivne i potvrđuju da postoji jasna potreba za dodatnom kvalitetom u segmentu autobusnog prijevoza. Lounge je osmišljen kao prostor koji putnicima pruža ugodnije i sigurnije iskustvo čekanja, s dodatnim sadržajima koji unaprjeđuju cjelokupni dojam putovanja. Posebno nam je važno što je riječ o inkluzivnom prostoru – dostupan je svim putnicima, bez obzira na vrstu karte, čime jasno pokazujemo da su kvaliteta usluge i korisničko iskustvo u središtu naše strategije. Glede mogućeg širenja koncepta na druge lokacije, trenutačno pratimo kako se projekt razvija u Zagrebu i evaluiramo potencijal za buduće implementacije. Svjesni smo infrastrukturnih i tržišnih ograničenja – osobito u kontekstu činjenice da su ključni kolodvori pod upravljanjem prijevoznika koji nastupaju i kao konkurencija na tržištu, što dodatno otežava implementaciju sličnih inicijativa. Naš fokus ostaje na održavanju visoke razine usluge, praćenju potreba korisnika i osmišljavanju inovativnih rješenja koja podižu standarde u cijeloj industriji.
Na pragu smo nove turističke sezone. Kakva su očekivanja u kontekstu autobusnog prijevoza putnika?
Očekujemo umjeren rast potražnje za autobusnim prijevozom, potaknut sve većim interesom putnika za jednostavnim, pristupačnim i održivim oblicima mobilnosti. U tom kontekstu autobus ostaje jedno od ključnih prijevoznih rješenja, osobito u turistički orijentiranim državama poput Hrvatske, gdje igra važnu ulogu u povezivanju regija i osiguravanju pristupačnosti destinacijama koje nisu pokrivene drugim oblicima javnog prijevoza. Rast se događa unatoč regulatornim ograničenjima koja su onemogućila pravovremenu prilagodbu tržišnim potrebama, posebno kada je riječ o uspostavi novih linija ili prilagodbi postojećih ruta za optimalnu pokrivenost turističkih destinacija. Taj ograničeni manevarski prostor objektivna je prepreka ostvarivanju punog potencijala tržišta tijekom ove sezone. S optimizmom, ali i uz dozu odgovorne opreznosti, gledamo prema drugoj polovici godine, kada počinje konkretna faza transformacije tržišta, s početkom procesa najavljenim za lipanj ove godine. Implementacijom novih pravilnika i digitalnih alata stvaraju se preduvjeti za funkcionalno otvaranje tržišta i povećanje učinkovitosti sustava. Očekujemo da će već sljedeća turistička sezona donijeti širu i konkurentniju ponudu, bolje međusobno povezivanje destinacija te rast broja putnika.
Kad je riječ o priobalnom dijelu Hrvatske, vidite li neke nove trendove u kontekstu autobusnog prijevoza?
Svjedočimo promjeni korisničkih obrazaca – turisti i lokalno stanovništvo sve više očekuju brze i direktne veze između manjih mjesta, mikropovezanost unutar županija, ali i jednostavne transfere prema zračnim lukama, trajektnim pristaništima i većim urbanim središtima, čime se priobalje sve više profilira ne samo kao krajnje odredište, već i kao polazišna točka za regionalna, domaća i međunarodna putovanja. Uz stupanje na snagu novog Zakona i Pravilnika o usklađivanju voznih redova, dobit ćemo priliku za značajnije prilagodbe, od uvođenja sezonskih linija do osmišljavanja fleksibilnijih modela mobilnosti koji bolje odgovaraju stvarnim potrebama obalnog pojasa. Naš je cilj omogućiti bolje prometno povezivanje jadranskih destinacija, ne samo radi poboljšanja turističke ponude, već i radi jačanja mobilnosti lokalnog stanovništva, čime pridonosimo cjelokupnoj održivosti i ravnomjernijem razvoju regije.
Gdje još vidite potencijal za rast autobusnog prometa?
Osim priobalnog područja, značajan potencijal za rast autobusnog prijevoza vidimo u unutrašnjosti Hrvatske, osobito u Slavoniji, Baranji i središnjoj Hrvatskoj. U tim regijama mobilnost ima višestruko značenje jer je ključni alat za pristup osnovnim društvenim funkcijama poput obrazovanja, zdravstva i zapošljavanja. Svaka dodatna linija, svaki novi polazak, konkretno pridonosi kvaliteti života lokalnog stanovništva. Te regije izravno profitiraju od liberalizacije tržišta jer im otvara vrata bržoj i konkretnijoj uspostavi autobusnih linija, bez administrativnih barijera koje su u prošlosti često onemogućavale učinkovito planiranje i reagiranje na stvarne potrebe. Fleksibilniji model usluge, kakav omogućava otvoreno tržište, ključan je za revitalizaciju prometa u tim dijelovima RH, čime potičemo gospodarsku i demografsku održivost manje razvijenih područja.
Kakav je pogled na FlixBus u Hrvatskoj i na hrvatsko tržište u cjelini iz perspektive vlasnika?
Hrvatska zauzima izrazito važno mjesto na karti FlixBus grupe – i zbog svoga strateškoga geografskog položaja, i zbog tržišnog potencijala. Smještena na ključnim europskim prometnim koridorima i kao jedno od najatraktivnijih turističkih odredišta u Europi, ima prirodne preduvjete da postane mobilno čvorište regije. Unatoč regulatornim izazovima, naši rezultati na hrvatskom tržištu potvrđuju postojanje snažne i stabilne potražnje za modernim, pouzdanim i pristupačnim rješenjima u mobilnosti. Vlasnici jasno prepoznaju taj potencijal i gledaju na Hrvatsku kao tržište koje, uz prave reformske korake i otvaranje prema konkurenciji, može poslužiti kao uzor za digitalnu i operativnu transformaciju autobusnog prijevoza u široj regiji. Smatramo da Hrvatska ima sve što je potrebno za pozicioniranje kao regionalno središte pametne i održive mobilnosti – pod uvjetom da se tržištu dopusti razvoj kroz fer konkurenciju, transparentna pravila i digitalnu infrastrukturu. Naš interes je dugoročan i usmjeren na zajednički rast sa svim dionicima sektora.
