Hrvatska do 2030. planira povećati udio instalirane snage u energiji vjetra s postojećih oko 1000 megavata (MW) na 1364 MW, a istodobno snagu sunčanih elektrana podići s postojećih 110 MW na 768 MW. Brojke pokazuju da smo vrlo blizu dostizanja cilja po pitanju vjetra, no da po pitanju solarnih kapaciteta moramo usedmerostručiti napore za njihovo ostvarenje.

Na tom tragu je i jučer predstavljen prijedlog o smjernicama koje nam mogu pomoći u povećanju udjela obnovljivih izvora energije u lokalnim zajednicama te tako ubrzati energetsku tranziciju koji će narednih mjesec dana biti u statusu javnog savjetovanja.

Vjeran Piršić

‘U razvoju biznisa sa solarima Hrvatska se može reindustrijalizirati’

Križevci kao primjer
Kako pojašnjava Bernard Ivčić iz Zelene akcije, cilj je doraditi smjernice temeljem javnog savjetovanja te zagovarati njihovu primjenu, kako bi što više građana i lokalnih zajednica iskoristilo potencijal obnovljivih izvora energije i smanjilo svoje mjesečne račune za energiju kao i utjecaj na klimu.

“Naš fokus ide u dva smjera – prema građanima i prema jedinicama lokalne samouprave. Naravno da želimo postići da što više građana prepozna sunčanu energiju kao optimalno rješenje za njih, ali za to su nužni i neki preduvjeti gdje uskaču gradovi i općine.

To se prije svega odnosi na to da bi svaka jedinica lokalne samouprave trebala imati osobu koja bi bila zadužena za informiranje građana o svim regulatornim, tehničkim i financijskim segmentima investicije u solare.

Jasno nam je da je teško očekivati da baš svih 555 gradova i općina, posebice manjih, ima kapaciteta da samostalno uđu u to. No, predlažemo da se više njih poveže u takav zajednički projekt ili, pak, da tu uskoči i županija kao ispomoć”, navodi Ivčić.

Kao primjer dobre suradnje grada, institucija i građana navodi Križevce koji imaju vrlo uspješnu Energetsku zadrugu i koja na krilima velikog entuzijazma samoga Grada Križevci ostvaruje vrlo zapažene uspjehe. Velike investicije, koje se mjere u stotinama milijuna kuna, planiraju po sličnom modelu i u Zagrebu.

Kalkulator isplativosti
Naime, nedavno je predstavljen ambiciozan plan na Odboru za zaštitu okoliša Skupštine Grada Zagreba na tematskoj sjednici “Kako učiniti Zagreb niskougljičnim gradom”, gdje su predstavljeni veliki potencijali instaliranja solarnih panela na krovove javnih gradskih zgrada, a isto tako i modeli za poticaj građanima da se u to uključe.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Savjetovanje o smjernicama za OIE je dio projekta “Metar do bolje klime”, koji s 3,6 milijuna kuna financira EU, u čijoj provedbi sudjeluje 11 organizacija, od čega dvije znanstvene institucije, osam udruga te jedan grad.

Stručnjaci s Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu su u suradnji s partnerima napisali i razradili dva dokumenta: smjernice za energetsku tranziciju i porast korištenja sunčeve energije u lokalnim zajednicama te smjernice za građane i građanke s ciljem povećanja udjela obnovljivih izvora energije u kućanstvima.

U navedenim dokumentima navode se prednosti ugradnje sunčane elektrane na krovove, mjere koje jedinice lokalne samouprave mogu poduzeti kako bi potaknule veće korištenje sunčeve energije te druge korisne informacije i preporuke.

Smjernice uključuju i kalkulator za okvirnu procjenu isplativosti ugradnje sunčane elektrane. Javno predstavljanje smjernica će biti 23. veljače online putem, a sudionici će moći svojim pitanjima i prijedlozima sudjelovati u raspravi.

Kako pojašnjava Bernard Ivčić, nakon ovog panela i završetka javne rasprave putem e-savjetovanja, proučit će se i uvažiti svi relevantni prijedlozi te na proljeće kreće i usvajanje strategije.