Zadar se za ovu titulu kanididrao s obzirom na svoju prebogatu kulturnu povijest i kulturnu sadašnjost ali i s obzirom na to da očekujemo i da nam je potreban jedan novi kulturni iskorak u budućnosti. Međutim, kulturu se ne živi samo kroz povijesne spomenike, kojih u Zadru ima gotovo četiri stotine, od toga trideset najviše kategorije. Ono na čemu mi baziramo našu kanidaturu su ljudi, istakuno je gradonačelnik Božidar Kalmeta predstavljajući kandidaturu Zadra za Europsku prijestolnicu kulture 2020. na konferenciji za medije, održanoj u muzeju Mimara u petak u 17. travnja 2015. godine na kojoj je svoje kandidature predstavilo jošosam hrvatskih gradova.

-Grad Zadar ima, kao i drugi gradovi, mnogo kvalitetnih djelatnika u kulturi koji su i do sada pokazali da na tom polju mogu napraviti puno, nastavio je i dodao: – Osim što želimo biti centar kulture i povezati zaleđe i otoke, također nam je cilj osnažiti domaći kulturni identitet te otvoriti širom vrata europskoj kulturnoj suradnji i razmjeni. Uvjereni smo da Zadar to može ali bez obzira tko pobjedi svi smo pobjednici, zaključio je gradonačelnik Kalmeta. 

– Veliki broj gradova, koji su se prihvatili ovog zahtjevnog zadatka i odlučili krenuti u utrku za prestižni naslov Europske prijestolnice kulture, smatram značajnim uspjehom svih nas i Ministarstva kulture i gradova kandidata, rekao je zamjenik ministra kultureBerislav Šipuš, naglasivši kako se uspjeh prvenstveno očituje u činjenici da kultura u Republici Hrvatskoj dobiva poseban značaj i da su prepoznati njeni kreativni i regeneracijski potencijali unutar današnjeg globalnog poretka.

Osim Zadra u prvi krug natjecanja ušli su gradovi: Dubrovnik, Đakovo, Osijek, Pula, Rijeka, Split, Varaždin, Zadar, Zagreb. Njihove kandidature predstavili su: Tatajana Šimac Bonačić, zamjenica gradonačelnika Dubrovnika, Zoran Vinković, gradonačelnik Đakova, Vladimir Ham, zamjenik gradonačelnika Osijeka, Boris Miletić, gradonačelnik Pule, Ivan Šarar, pročelnik Odjela gradske uprave za kulturu Rijeke, Goran Kovačić, zamjenik gradonačelnika Splita, Goran Habuš, gradonačelnik Varaždina i Milan Bandić, gradonačelnik Zagreba.

Mirella Rašić, voditeljica Odjela za političko izvještavanje i analitiku u Predstavništvu Europska komisije u Hrvatskoj, podsjetila je predstavnike gradova na prednosti koje gradovima nudi inicijativa EPK, jer je naslov Europske prijestolnice kulture u svim dosadašnjim prijestolnicama djelovao kao katalizator za postupne promjene u gradu ili dijelovima grada, utjecao na pozitivne promjene u identitetu gradova, na veće samopoštovanje građana i povećanje kulturne i turističke ponude gradova. Istaknula je i financijsku nagradu prijestolnici od milijun i pol eura, ali i pritom upozorila da će se tako prikupljen novac ulagati u stabilnost proračuna, neovisnost umjetničkih timova i vidljivost Europske unije.

Nakon što su predstavnici gradova kratko predstavili svoje kandidature, zamjenik ministra kulture Berislav Šipuš najavio je kako će Ministarstvo kulture u razdoblju od 26. do 29. svibnja organizirati sastanke stručnog povjerenstva s prijavljenim gradovima u Kući Europe u Zagrebu. Povjerenstvo će po završetku sastanaka objaviti listu gradova koji odlaze u 2. krug u kojem nema ograničenja broja gradova, a po izboru gradova koji ulaze u drugi krug Povjerenstvo će tijekom jeseni 2015. godine te gradove i posjetiti. Početkom 2016. godine znat ćemo koji će hrvatski grad ponijeti titulu Europske prijestolnice kulture.

Pripremu za kandidaturu Zadra za EPK 2020. odradio je stručni tim koji su činili predstavnici Grada Zadra, gradskih institucija i zadarskog Sveučilšta.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Prilike i za Hrvatsku

‘Fokus politika sve više se pomiče prema većem financiranju konkurentnosti’