Donošenjem izmjena Zakona o prostornom uređenju te povezanih podzakonskih akata stvorene su osnovne pravne pretpostavke za intenzivniju implementaciju agrosolara. Sada je moguće i u RH pokrenuti agrosolarne projekte na poljoprivrednom zemljištu ako su na tom zemljištu uspostavljeni poljoprivredni trajni nasadi i ako su takvi nasadi upisani u evidenciju ARKOD-a.

Tako je moguće za njih pribaviti energetsko odobrenje, koje je ključni dokument za njihov razvoj. No, ako bi se agrosunčane elektrane (ASE) instalirale na samo 5% poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj mogli bismo razviti između 2 824,51 MWp i 4 726,69 MWp , odnosno između 2.8 GW i 4.7 GW, no koliko će takvih projekata biti –  teško je reći.

Francuski primjer

Prema Lini Dubini iz udruženja SolarPower Europe, koje okuplja više od 300 organizacija iz područja solarne energije, postoji niz europskih primjera najbolje prakse u radu  ASE. Pilot projekt ASE postavljene 2019. u jednom vinogradu u Francuskoj pokazao je znatno snižene temperature ispod panela, 51% manje sati najintenzivnijeg sunčevog zračenja u hladu ispod panela, 66% smanjenje temperature u razdobljima s previše sunčeve svjetlosti, smanjenje korištenja vode za 32%, te sustavno snižavanje temperature tla u kontroliranim sjenčanjima.

Takav je i primjer voćnjaka u Francuskoj u regiji Auvergne-Rhone-Alpes u kojemu je 2022. izgrađen pilot projekt ASE od 1.9MW sa stablima marelica, nektarina i trešanja. Uočen je smanjen utjecaj mraza na stabla breskvi, sa samo 9% gubitka cvijeća ispod panela u usporedbi s gubitkom od 35% u običnom voćnjaku.

Svi ti projekti savršeno se uklapaju u zelenu energetsku tranziciju i održivu poljoprivredu, kroz dvostruku namjenu istog prostora, zaštitu biološke raznolikosti i uključivanje lokalne zajednice, a instalacijom ASE na dijelu poljoprivrednih površina na području EU, moguće je do 2030. godine proizvesti oko 1 TW električne energije, a do 2040. godine dodatnih 5 TW.