Hrvatska Regija Europska unija Svijet Mislite zeleno
HR SRB MK CG

Vijesti / Hrvatska

Gotovo 70 posto vinograda prikladno za primjenu agrosolarne tehnologije

Autor: Suzana Varošanec
02. listopad 2023. u 18:00
Podijeli članak —
Photo: Dubravka Petric/PIXSELLr

Što na početku otvaranja tržišta otkriva Studija o potencijalu uporabe obnovljive energije?

Donošenjem izmjena Zakona o prostornom uređenju te povezanih podzakonskih akata stvorene su osnovne pravne pretpostavke za intenzivniju implementaciju agrosolara. Sada je moguće i u RH pokrenuti agrosolarne projekte na poljoprivrednom zemljištu ako su na tom zemljištu uspostavljeni poljoprivredni trajni nasadi i ako su takvi nasadi upisani u evidenciju ARKOD-a.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Tako je moguće za njih pribaviti energetsko odobrenje, koje je ključni dokument za njihov razvoj. No, ako bi se agrosunčane elektrane (ASE) instalirale na samo 5% poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj mogli bismo razviti između 2 824,51 MWp i 4 726,69 MWp , odnosno između 2.8 GW i 4.7 GW, no koliko će takvih projekata biti –  teško je reći.

Donošenjem izmjena Zakona o prostornom uređenju te povezanih podzakonskih akata stvorene su osnovne pravne pretpostavke za intenzivniju implementaciju agrosolara. Sada je moguće i u RH pokrenuti agrosolarne projekte na poljoprivrednom zemljištu ako su na tom zemljištu uspostavljeni poljoprivredni trajni nasadi i ako su takvi nasadi upisani u evidenciju ARKOD-a.

Tako je moguće za njih pribaviti energetsko odobrenje, koje je ključni dokument za njihov razvoj. No, ako bi se agrosunčane elektrane (ASE) instalirale na samo 5% poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj mogli bismo razviti između 2 824,51 MWp i 4 726,69 MWp , odnosno između 2.8 GW i 4.7 GW, no koliko će takvih projekata biti –  teško je reći.

Svakako smo na početku otvaranja tržišta, za koje u EBRD-u smatraju da RH ima priliku postati  europskom solarnom velesilom, a može se očekivati da će prevladavati model zakupa zemljišta, koji će se uglavnom primjenjivati na poljoprivredna zemljišta u privatnom vlasništvu.

Pritom bi vinogradarstvo, voćarstvo, uzgoj aromatičnoga i ljekovitog bilja, travnjaštvo i ribnjačarstvo trebali biti najpogodniji za primjenu ASE. Na sve to, uz navedeni ilustrativni izračun, ukazuje Studija o potencijalu uporabe solarne energije u poljoprivrednom sektoru i sektoru slatkovodne akvakulture u Hrvatskoj.

2800

megavata instalirana je snaga agrosolara postavljenih širom svijeta do 2020. nakon početnih 5 MW iz 2012.

Dodatna regulacija
Prednost ASE je u dvostrukoj iskoristivosti zemljišta i ribnjaka omogućavajući istovremenu proizvodnju hrane i električne energije, pa je to odgovor na klimatske izazove u poljoprivredi uz pomoć relativno nove tehnologije koja se razvija i primjenjuje u raznim regijama diljem svijeta. Novija istraživanja navode kako je njihova instalirana snaga dosegla 2800 MW u 2020., s početnih 5 MW u 2012., što odgovara otprilike 3000 hektara
Izradu i ove Studije financirao je EBRD, a ‘okidač’ je kao i prije bila inicijativa udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske, pa je tako nastala četvrta po redu studija u suradnji s EBRD-om.  Prema direktorici OIE Hrvatska Maji Pokrovac, između 10 zemalja EU koje su se odlučile za primjenu ASE u poljoprivredi je i Hrvatska, jer je omogućavanjem postavljanja ASE i sunčanih elektrana na sve poljoprivredne površine koje su upisane u evidenciju uporabe poljoprivrednih zemljišta, prepoznala njihovu vrijednost. Osim OIEH-a u izradi studije su sudjelovali Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Fakultet agrobiotehničkih znanosti u Osijeku te Institut za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita.

Ipak, unatoč čvrstim pravnim temeljima koji su stvoreni za razvoj prvih agrosolarnih projekata, prema preporukama koje Studija donosi Hrvatska bi trebala uvrstiti agrosolare u postojeće strateške dokumente. I to u one koji se odnose ili na razvoj poljoprivrednog sektora (Strategija poljoprivrede) ili na proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora (Strategija energetskog razvitka RH do 2030. s pogledom na 2050.).

Splitski institut i dva fakulteta

Osim OIEH-a u izradi studije su sudjelovali su Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Fakultet agrobiotehničkih znanosti u Osijeku te Institut za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita.
Naglašava se i da bi tržište agrosolara trebalo dodatno regulirati, kao i ustanoviti norme i najbolje prakse za agrosolarne projekte koje bi uključivale tehničke smjernice za dizajn, gradnju i rad agrosolarnih sustava.  Agrosolarne projekte trebalo bi pratiti do pet godina nakon ugradnje.
Zbog potrebne podrške svih relevantnih dionika, kao što su kreatori politika, poljoprivrednici i poljoprivredni uzgajivači te njihova udruženja, trebalo bi izraditi komunikacijsku strategiju kako bi se pružile objektivne informacije o mogućim prednostima i ograničenjima primjene agrosolara.
Što se potencijala tiče, primjerice kad je riječ o vinogradarstvu, čak 67,88 %, odnosno 12.026 ha ukupne površine vinogradarskog područja čini se prikladnim za primjenu agrosolarne tehnologije. Preporučuje se primjenjivati agrosolarnu tehnologiju samo u vinogradima velike površine, točnije, veće od 1 ha. Velika većina preporučenih vinogradarskih površina nalazi se u 5 vinogradarskih podregija (Hrvatsko Podunavlje, Slavonija, Hrvatska Istra, Srednja i Južna Dalmacija i Dalmatinska zagora), s ukupnom površinom od 10.402 ha.

Francuski primjer

Prema Lini Dubini iz udruženja SolarPower Europe, koje okuplja više od 300 organizacija iz područja solarne energije, postoji niz europskih primjera najbolje prakse u radu  ASE. Pilot projekt ASE postavljene 2019. u jednom vinogradu u Francuskoj pokazao je znatno snižene temperature ispod panela, 51% manje sati najintenzivnijeg sunčevog zračenja u hladu ispod panela, 66% smanjenje temperature u razdobljima s previše sunčeve svjetlosti, smanjenje korištenja vode za 32%, te sustavno snižavanje temperature tla u kontroliranim sjenčanjima.

Takav je i primjer voćnjaka u Francuskoj u regiji Auvergne-Rhone-Alpes u kojemu je 2022. izgrađen pilot projekt ASE od 1.9MW sa stablima marelica, nektarina i trešanja. Uočen je smanjen utjecaj mraza na stabla breskvi, sa samo 9% gubitka cvijeća ispod panela u usporedbi s gubitkom od 35% u običnom voćnjaku.

Svi ti projekti savršeno se uklapaju u zelenu energetsku tranziciju i održivu poljoprivredu, kroz dvostruku namjenu istog prostora, zaštitu biološke raznolikosti i uključivanje lokalne zajednice, a instalacijom ASE na dijelu poljoprivrednih površina na području EU, moguće je do 2030. godine proizvesti oko 1 TW električne energije, a do 2040. godine dodatnih 5 TW.

agrosolari
ARKOD
vinogradi
Zakon o prostornom uređenju
Autor: Suzana Varošanec
02. listopad 2023. u 18:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close