Prema jednoj studiji EU-a hladnije turističke destinacije u Europi bi u budućnosti mogle trajno profitirati od klimatskih promjena. Skandinavske zemlje su već počele usmjeravati svoju turističku promociju u tom pravcu.

Grupa turista probija se u koloni kroz norveški ledenjak Nigardsbreen. Pogled prema dolini otkriva glečersko jezero s dubokom vodom intenzivno zelene boje i vodopadima. Vjetar je hladan, temperatura iznosi oko deset stupnjeva, ali sunce na vrhu glečera sija i grije lica hobi-alpinista. Za Hanneke Bechthum iz Nizozemske ovo je savršen dan njenog ljetnog odmora, ispričala je za Deutsche Welle: „Naravno, većina ljudi još uvijek želi ići na sunce. Ali Španjolska ili Italija u ovo doba godine? Tamo je sve toplije i iskreno, više to ne mogu podnijeti.”

Oslanjanje na strance

Bi li turizma uopće bilo bez stranih radnika? ‘Ja sam bogat na Filipinima, kada dođem kući’

Time Hanneke Bechthum, koja je s prijateljicom i svojim sinovima rezervirala ovu turističku turu po ledenjaku, pripada sve većoj grupi turista koji izbjegavaju odlazak na more. Vodič Steinar Bruheim već više od 40 godina vodi turiste na ledenjak Nigardsbreen. On ima poseban naziv za posjetitelje poput Hanneke Bechthum: „Zovemo ih ‘klimatskim turistima‘ jer bježe od vrućina na jugu Europe. Zato dolaze ljeti kod nas u Skandinaviju, iako je ovdje ljeti samo 15 stupnjeva i dosta kiše.”

Ogroman porast broja turista

Ovaj trend se ne primjećuje samo u Norveškoj. I u Švedskoj raste broj stranih turista koji daju prednost umjerenoj ljetnoj klimi koja vlada u skandinavskim zemljama.

Hrvatska bi se trebala zabrinuti

Britanci objavili dramatično upozorenje: Ovo je početak kraja ljetovanja na Mediteranu

TOČKA BEZ POVRATKA

Nova studija najavljuje katastrofu: “Upravo će Europa biti najviše pogođena”

Među njima su Karin i Janek Struwe iz Njemačke. Oni su se na kratko zaustavili u kampu Säter, na sjeverozapadu Švedske, udaljenom tri sata od Stockholma. Ranije su svoje ljetne odmore provodili na Mediteranu. No sada im je tamo pretoplo, kaže Karin Struwe: „Neizdrživo vruće. Ne možete ništa raditi, stalno morate nositi šešir i mazati se kremom za sunčanje. To jednostavno više nije zabavno.”

Danas je u Säteru sasvim drugačije. Temperatura iznosi 19 stupnjeva, povremeno pada jaka kiša. Vlasnik kampa Bert de Vries izvještava o ovogodišnjem porastu broja stranih gostiju za 20 posto. „Pitali smo naše goste: ‘Jeste li prvi put u Švedskoj?‘ Mnogi su nam rekli: ‘Jesmo. Ranije smo išli na jug. Ali sada je tamo prevruće ili su poplave.‘ Zbog toga se sve više njih odlučuje za dolazak k nama, ovdje u Skandinaviju”, kaže de Vries, prilično zadovoljan razvojem situacije.

Hladno vrijeme kao turistički i marketinški magnet

Pod sloganom „Coolcation” i aludirajući na riječ „Vacation”, što na engleskom znači odmor – državna švedska turistička agencija Visit Sweden je počela promovirati ovaj trend. Direktorica agencije Susanne Andersson kaže: „Na našim web stranicama smo istaknuli što se može doživjeti u Švedskoj kako bismo privukli kupce zainteresirane za ‘Coolcation‘ odmore. I to je dovelo do toga da smo kod međunarodnih pretraga za ‘Coolcation‘ rangirani izrazito visoko. Švedska je tu danas broj jedan.”

Međutim, nisu svi u zemlji zadovoljni ovim trendom, piše Deutsche Welle. Popularne regije, posebno u ljetnim mjesecima, trpe posljedice masovnog turizma. U Švedskoj se također raspravlja o tome je li potrebno da zemlja na ovaj način profitira od klimatskih promjena.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Prema studiji Europske unije, iz ove situacije bi se narednih godina mogao razviti trajan trend. Na temelju podataka iz 269 europskih regija procijenjeni su učinci trenutnih klimatskih uvjeta na turizam. Zaključak studije: „Uočavamo jasan jug-sjever trend u promjenama turističke potražnje. Sjeverne regije profitiraju od klimatskih promjena, dok se južne regije suočavaju sa značajnim padom turističke potražnje.”

“To je paradoks”

Turistički vodič Bruheim pokazuje na ogoljele stijene ispod ledenjaka u Norveškoj. „Prije dvadeset godina glečer se protezao duboko u dolinu”, prisjeća se. I upozorava na posljedice nekontroliranog turizma. „Rekli smo turističkoj industriji u Norveškoj: ‘Prestanite nas reklamirati u Aziji!‘ To je paradoks: oni žele vidjeti glečere prije nego što nestanu. Ali što više ljudi dolazi avionom, to je veći utjecaj na klimatske promjene. A time i veća prijetnja za ledenjake.”

Čini se da „Coolcation” još uvijek nije masovni trend, ali se već sada u Skandinaviji vide posljedice klimatskih promjena na turizam u Europi. A one će vjerojatno u narednim godinama, posebno ljeti, bivati sve veće.