Neizbježno kao realna ekonomija prošle, ove godine krizu će osjetiti i banke, za razliku od velikih, malima će biti teže. O poslovanju i šansama da prežive 2009. govori Goran Gazivoda, predsjednik Uprave Banco Popolare Croatia čiji je vlasnik nakon dugotrajnog spora s povlaštenim dioničarima, preuzeo većinski paket i osigurao kontrolu nad važnijim odlukama.

U banci ste od 2006. Što se promijenilo?
Banka je ranije bila usmjerena na građane koji su u portfelju činili oko 99 posto. Nakon izbora Ernst&Younga revizorom, napravljena je nova organizacija i strategija do kraja 2010. Odlučeno je da će banka postati univerzalna i da ćemo paralelno razvijati poslovanje s tvrtkama čiji krediti u portfelju danas čine oko 30 posto.

Zašto?
Osim što je kompatibilna s grupom, smatrali smo da univerzalna banka pruža više mogućnosti razvoja. Fokusirali smo se na proizvodne tvrtke usmjerene izvozu pri čemu se oslanjamo na pomoć Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) u izvorima financiranja. Zbog ograničenja rasta plasmana nismo u istom položaju kao velike banke jer, primjerice, u jednom danu možemo potrošiti godišnji limit. Jedan od načina kako ostvarivati veći rast jest suradnja s HBOR-om.

Kako vam izgleda portfelj?
Krajem 2008. ukupni krediti činili su 192 milijuna eura što je u odnosu na godinu prije rast od 33 posto. Krediti građanima iznose 140 milijuna, pravnim osobama 51 milijun eura. Depoziti iznose 180 mililijuna eura što je rast od 26 posto.

Kako ste postigli 30-postotni rast aktive?
Zahvaljujući HBOR-u čija sredstva se ne uračunavaju u limit rasta plasmana. Dvanaest posto je rast kredita građanima, a razlika tvrtkama čije je kreditiranje većinom išlo putem HBOR-a. No, HBOR je najavio smanjenje volumena poslovanja oko 30 posto što će se odraziti i nas.

Sa stopom adekvatnosti kapitala od 16,4 posto daleko ste iznad novog zakonskog limita?
Da, no računamo da će se stopa smanjiti zbog promjena u izračunu u drugoj polovici godine. Bez obzira na smanjenje, planiramo dokapitalizaciju ove godine i potom u 2011.

U kojem iznosu?
Još je otvoreno hoće li biti 10 milijuna eura ili manje, no cilj je doći do kapitalizacije od 55 milijuna eura. Sad smo na 40 milijuna što znači još 15 milijuna eura u razdoblju do tri godine. Razlog je prvenstveno rast.

Nerevidirani podaci govore o 5,5 milijuna kuna bruto dobiti u 2008.?
To su preliminarne brojke, konačni iznos bit će niži zbog konzervativne politike formiranja rezervacija. Očekujemo oko milijun kuna dobiti.

Građevinski sektor

Energija sunca za održivu gradnju

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?

Hoćete li isplaćivati dividendu?
Da, ali samo povlaštenim dioničarima kao svake godine dosad. Rezultat prošle godine je posljedica neravnopravnih uvjeta na tržištu i investicija u novi prostor, otvorili smo četiri poslovnice, tri renovirali.

Koji su ciljevi u u 2009.?
Planiramo otvoriti dvije poslovnice, renovirati pet, proširiti mrežu bankomata i završiti uvođenje novog informacijskog sustava, u što ćemo uložiti 30 milijuna kuna.

Banco Popolare prva je talijanska banka koja je zatražila pomoć, a prošli tjedan uslijedile su UniCredit i Intesa. Mogu li se ti problemi preliti k nama?
Mislim da ne. Domaće banke su financijski uravnotežene s visokim rezervama i tradicionalnim modelom bankarstva. U Italiji će većina većih banaka aplicirati za sredstva iz fonda kako bi ojačale kapital.

Može li dio tih sredstva završiti u kreditima hrvatskom gospodarstvu?
Ne, sredstva su strogo namjenska za kreditiranje malih i srednjih tvrtki u Italiji. Od većinskog vlasnika na raspolaganju imamo 90 milijuna eura koje ne možemo iskoristiti zbog mjera HNB-a. Naš godišnji limit je oko 120 milijuna kuna što se, karikiram, plasira za pola sata.

Prošla godina bila je rekordna, kakva će biti 2009.?
Bit će teška. Zbog loše naplate i nelikvidnosti, problem kompanije postaje problem banke jer kompanija ne može servisirati dug. Brojke se mijenjaju svaki dan, no sve se može promijeniti već sutra.

Jeste li primijetili slabiju naplatu kredita?
Krajem godine primjetili smo usporenje, no situacija je još zadovoljavajuća. Naše rezervacije za loše kredite iznose 3%. Još nemamo brojke za prva tri mjeseca, no do kraja veljače ta se brojka popela na 3,2%.

Hoće li statistika loših kredita za prvo tromjesečje biti neugodno iznenađenje?
Mislim da će prvi biti u okviru prosjeka, no treba vidjeti svaki sljedeći.

Slažete li se s bankarima da banke najteža situacija čeka krajem godine?
Zadnje tromjesečje će biti najteže, potom i prvo u 2010. kad se vide rezultati čišćenja bilanci. Mi smo pokušali anticipirati najgori scenarij i ovisno o kvaliteti zajmova stalno pratimo situaciju, ako treba povećavamo rezervacije.

Vaša orijentacija su izvoznici koji su teško pogođeni padom inozemne potražnje. Što je po vama najgori scenarij?
Strategija podrazumijeva individualan pristup, stalnu komunikaciju s klijentima i predviđanje: ako se klijentu prodaja smanji 30 posto, kakav će eventualni utjecaj imati pad prodaje na otplatu kredita. Ta je brojka otprilike granica mogućnosti, no situacija se stalno mijenja i strategijama pokušavamo predvidjeti promjene.

Kolika je najveća izloženost banke prema pojedinačnoj tvrtki?
Četiri milijuna eura, no pokušavamo diverzificirati-više klijenta, manji iznosi. Portfelj građanstva vrlo je diverzificiran što smanjuje kreditni rizik, najveći iznos pojedinačnog kredita iznosi trenutno 1,5 milijuna kuna. Uglavnom su to gotovinski i potrošački, a manji dio čine stambeni (8 posto).

Banke su u svojevrsnom ratu za štednju. Ima li još prostora za rast kamata na štednju?
Ima. S jedne strane imate kunsku nelikvidnost zbog monetarne politike kojoj je tečaj prioritet, a kuna nema dovoljno pa kamatna stopa raste i nedavno je dosegnula 40 posto. S druge strane velik dio kuna mora se odvajati za rezerve HNB-u. Zato prikupljamo kunske depozite od tvrtki, provodimo bonus akcije za građane, prodajemo eure i preuzimamo rizik otvorene pozicije, kupujemo i zalažemo zapise. Igra je uvijek živa, no ima desetak načina (manje ili više rizičnih, skupljih ili jeftinijih) kako osigurati kunsku likvidnost.

Kako ocjenjujete 2009. po pitanju konsolidacija banaka?
Do konsolidacije će sigurno doći kako se budu zaoštravale prilike na tržištu i mogućnosti banaka da prežive.

Koji je optimalni broj banaka?
Teško je reći, ali sada ih je previše. Dio banaka će morati povećati kapital, u suprotnom će slijediti njihovo spajanje ili preuzimanje. Mogućnosti rasta su limitirane pa je potrebno puno kreativnosti. Ove godine upravljanje troškovima je posebno izraženo; zlatno pravilo je da ih svake dvije godine možete smanjiti 20 posto.

Je li moguće da HNB uvede selektivne limite rasta ovisno o veličini banke?
Mislim da ne. Dosta smo se dopisivali, ali bez rezultata. Nije problem restriktivne monetarne politike ako je ona jednaka za sve. Ona to sada nije jer je mjera linearna, a početna baza različita. Predlagali smo uvođenje trgovanja limitima plasmana koje bi omogućilo fer igru, ali bez rezultata.

Ima li šanse za povećavanje limita kreditnog rasta?
Ne, to nam je eksplicitno rečeno.

Sudski spor

Završili ste ponudu za otkup povlaštenih dionica od manjinskih dioničara. S kojim rezultatom?
Nakon prošlogodišnje, u četvrtak je završena ponuda koju je prihvatilo 66 dioničara koji su pohranili 55,2 posto dionica što čini udio Banco Popolarea u ukupnoj vlasničkoj glavnici 97,98 posto, a u povlaštenim dionicama 92,55 posto. Ponudu smatramo uspješno završenom.

Dio povlaštenih dioničara sudski pobija dokapitalizaciju za koju nisu dali suglasnost. Sud im je uvažio tužbu, a banka je uložila žalbu. U kojoj je fazi postupak?
Još čekamo ročište uvjereni da će konačna odluka biti u korist banke.