Nepravda koju već dva desetljeća trpe proizvođači sadržaja, autori i nakladnici, jer monopolističke internetske platforme generiraju goleme profite na biznis modelima zasnovanima na reklamama koje se vežu uz prijenos medijskih sadržaja, ima potencijal biti ispravljena kroz implementaciju Direktive o autorskom pravu na jedinstvenom digitalnom tržištu EU u nacionano zakonodavstvo država EU pa tako i Hrvatske.

I ne samo Hrvatske; niz zemalja u svijetu, ali i sve veći broj kompanija traži od njih plaćanje naknade koja odražava njihov doprinos prihodu Googlea, Facebooka, YouTubea… platformi koje su dosad imale prava, ali ne i obveze, prihod, ali ne i odgovornost za sadržaj koji prenose te zabrinjavajuću eskalaciju problema zlouporabe osobnih podataka korisnika.

Put u cenzuru i fake news

U Europi je krenulo s Francuskom koja je prva implementirala u zakon Direktivu, eskaliralo je u Australiji koja je zakonom regulirala da platforme moraju platiti naknade izdavačima za poveznice s vijestima, nakon čega je Facebook blokirao sav sadržaj koji donosi ikakve vijesti, no za tjedan dana je kapitulirao i “vratio” se na tržište nakon 12-satnih pregovora direktora Marka Zuckerberga i predstavnika države Josha Frydenberga.

Njih dvojica raspravljali su o nekoliko amandmana na predloženi zakon (The News Media Bargaining Code), između ostaloga i onome koji izuzima Facebook ako i kad dokaže da je potpisao dovoljan broj ugovora s medijskim kućama o prijenosu njihovih sadržaja.

Facebook je dobio i duži rok za pregovore s vlasnicima medija, dva mjeseca. No, MEAA (Savez australskih medija) upozorava da novi dogovor i dalje predstavlja prijetnju malim medijskim nakladnicima, lokalnim i neprofitnim medijima jer je njihova pregovaračka pozicija puno lošija.

U međuvremenu i američki Kongres razmatra prijedlog zakona koji bi medijskim kompanijama dopustio kolektivno pregovaranje s Googleom i Facebookom; posrijedi je zakon The Journalism Competition and Preservation Act of 2021 koji bi trebao omogućiti veći nadzor nad internetskim platformama, a sad se razmatra i kao mjera koja medijima može pomoći u financijskoj krizi uzrokovanoj pandemijom.

Najveći svjetski proizvođač softvera, američki Microsoft, u Europi se udružio s Vijećem europskih nakladnika (European Publishers Council) u razvoju sustava koji će olakšati platformama plaćanje novinskih sadržaja distribuiranih putem interneta.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Udružili su se i s udrugom News Media Europe, a te dvije asocijacije predstavljaju većinu nakladnika u Europi. Pobunila se i Wikipedija koja traži svoj dio kolača i reguliranje suradnje s velikom četvorkom (Google, Amazon, Facebook i Apple) u kontekstu korištenja njezinih sadržaja kao besplatnog izvora podataka za internetske stranice i virtualne asistente. Preko svoje tvrtke Wikimedia Enterprise već su ušli u pregovore koji bi trebali završiti do lipnja.

No… “što je tu za me”?

U Hrvatskoj je u saborskoj proceduri Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima (ZAPSP) koji se trebao baviti upravo ovom problematikom, no implementiranje Direktive zloupotrijebljeno je kako bi se udovoljilo interesima poslodavaca i nanijela šteta autorima u radnom odnosu te je autorsko pravo u prijedlogu kakav je prošao prvo saborsko čitanje izmješteno sa svog primarnog nositelja – autora, na sekundarnog – poslodavca i to prostorno i vremenski neograničeno – trajno i neovisno o prestanku radnog odnosa tijekom čijeg trajanja je djelo nastalo, iako se i sama Direktiva odnosi na razdoblje od dvije godine nakon objave sadržaja. Kad isteknu te dvije godine platforme sadržaje mogu prenositi bez ograničenja.

U medijima su predložene izmjene posebno štetne, uzimajući u obzir ulogu novinara kao autora koji u ovom scenariju gube sve bitne elemente moralnog i materijalnog prava.

Tim više što Prijedlog ZAPSP-a predviđa mogućnost da bez privole autora naručitelj mijenja i dovršava njegovo autorsko djelo.

To je put u cenzuru, fake news i ugrožavanje slobode govora te izravni atak na pravo javnosti da zna. Jer se otvara put da se toj javnosti prenese izmijenjena informacija iza koje autor – novinar ne stoji.

Hrvatska u EU kao ‘zemlja slučaj’

Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP) kontinuirano upozorava na odstupanje prijedloga zakona od europske pravne stečevine još od njegovih prvih nacrta, ali i tijekom javnog savjetovanja, a reagirala je i Europska federacija novinara prosvjednim pismom hrvatskim zakonodavcima.

Hrvatska se u drugim članicama EU u kontekstu implementacije Direktive u novi ZAPSP promatra kao “zemlja slučaj”: ne smije se regulacija odnosa s monopolističkim internetskim platformama zlouporabiti na štetu prava autora u odnosu na onoga za koga on radi: jer autorsko pravo pripada, po svojoj naravi, fizičkoj osobi koja stvori autorsko djelo. A ona treba ostati zaštićena.