S ljetom su stigle i devize, a osim turističkih priljeva ponuda deviza raste i po inozemnim kreditima. Usto je u laganom porastu i potražnja za kunama na međubankarskom tržištu, što samo ide u prilog pritiscima na jačanje kune.

Svi ti faktori nisu baš od jučer, ali domaće devizno tržište i protekli je tjedan obilježio uzak raspon trgovanja, a tečaj je tek testirao razinu 7,24 kuna za euro. Osim potražnje za devizama potakutu nešto većim uvozom naftnih derivata te isplatom dividende stranim vlasnicima nekih poduzeća, jače proklizavanje eura proizlazi i iz slabašnog prosječnog volumena trgovanja. Posljednjih dana prosječno se dnevno protrguje 10 do 20 milijuna eura, a još donedavno su prosjeci bili i 100-150 milijuna eura dnevno, podsjećaju analitičari Hypo Alpe-Adria banke. Zbog toga je konačno prošli mjesec srednji tečaj nerijetko bio ispod dnevnog raspona na međubankarskom tržištu. Prvi znatniji turistički val proteklog vikenda trebao bi ovog tjedna rezultirati pojačanim prodajama deviza, drže analitičari. I na tjednoj razini i u roku mjesec dana tipuju na jačanje kune prema euru. U HAAB-u drže da bi se donji kraj raspona ovaj tjedan trebao spustiti na 7,23 kune, a tome pridonosi i korporativna potražnja za kunama po inozaduživanju poduzeća (po procijenjenih 500 mil. eura mjesečno). U Privrednoj banci računaju na lagani pad eura prema 7,22 kune, dok u Raiffeisen banci dobru potražnju za devizama od uvoznika smatraju dovoljnom da balansira tečaj oko sadašnje razine. Devizni analitičari Zagrebačke banke podsjećaju da je srpanj, s neto deviznim prihodima od turizma i prijevoza koji se mjere u milijardama eura, lani bio mjesec u kojemu je kuna bila najjača. Tako procjenjuju da će se tečaj u idućih mjesec dana spustiti prema 7,20 kuna i dosegnuti najnižu razinu od početka godine. Ovogodišnja najniža (dnevna) razina eura zasad je 7,23 kune, a postavljena je prije pet mjeseci. Kao i u slučaju drugih prognoza, i za tečajna kretanja bitan je i inflatorni aspekt. Nakon svibanjskog rasta cijena od 6,4 posto na godišnjoj razini, devizeri računaju s restriktivnijom likvidnosnom politikom HNB-a. Uz procijenjeni sezonski rast gotovine u optjecaju na oko 1,2-1,25 milijardi kuna napetija likvidnost sustava pogodovala bi rastu kamatnog diferencijala u korist kune. U Hypu drže da bi HNB radi konkurentnosti gospodarstva mogao braniti tečaj na razini od 7,20 te solidnu podršku euru vide u rasponu 7,20-7,22. S obzirom na slabe pokazatelje pokrivenosti uvoza izvozom korporativna potražnja za devizama već bi potkraj srpnja mogla utjecati na jenjavanje aprecijacijskih pritisaka na kunu.