Gospodarenje plastikom je jedna od kontroverznijih tema koju ni Europska unija, ni Hrvatska nisu do sad uspjele urediti. EU je zbog različitih interesa zemalja članica ovu problematiku dosad prepuštala nacionalnim zakonodavstvima, no prošlog tjedna je donesena prva europska strategija za plastiku koja je dio postupka prelaska na više kružno gospodarstvo. Kako ističu iz Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, tom će se strategijom okoliš zaštititi od onečišćenja plastikom i istovremeno poticati rast i inovacije.

Bez jednokratnih vrećica
"Promjena načina na koji se proizvodi dizajniraju, proizvode, upotrebljavaju i recikliraju u EU-u ima čvrstu poslovnu osnovu. Preuzimanjem vodeće uloge u tom prelasku stvorit ćemo nove prilike za ulaganja i otvoriti nova radna mjesta. U skladu s novim planovima, do 2030. sva će plastična ambalaža na tržištu EU-a biti prikladna za recikliranje, potrošnja plastike za jednokratnu upotrebu smanjit će se, a namjerna upotreba mikroplastike bit će ograničena", kažu u Komisiji. Procjenjuje se da u Europi godišnje nastane 25 milijuna plastičnog otpada, a reciklira se manje od 30 posto. Nereciklirana plastika je velika prijetnja, kažu u EU, za okoliš, posebice oceane, te da danas 85 posto otpada na plažama otpada na plastiku. 

Nereciklirane supstance plastike se prilikom raspadanja uvlače u hranu i vodu te postaju opasne i po zdravlje. Hrvatski europarlamentarac Davor Škrlec ističe da je ovo veliki korak prema uspješnom gospodarenju plastikom. "Hrvatska je bila jedina zemlja EU-a koja se protivila ovoj strategiji zbog jakog lobija proizvođača plastičnih vrećica. Smatram da su njihovi argumenti obmanjujući jer je EU izračunala da bi zabranom tankih jednokratnih vrećica bez posla ostalo oko 2000 ljudi u EU, a u Hrvatskoj se tvrdi da bi ih toliko bez posla ostalo samo u našoj zemlji", kaže Škrlec.

Dodaje da je ovo prilika za nove inovativne tvrtke koje će stvoriti reciklirajuću plastiku koja će narednih desetljeća biti vrlo traženi artikl na tržištu. A vrijednost nereciklirane plastike procjenjuje na vrijednost od 1,5 milijardi eura godišnje. Od nove strategije bi mogla profitirati inovativna riječka tvrtka Mi-Plast koja u nizu EU projekata razvija nove tehnologije bioplastike. Filip Miketa, voditelj istraživanja i razvoja u Mi-Plastu ističe da novu strategiju pozdravljaju te smatraju da je konačno vrijeme da se nešto konkretno učini po ovom pitanju. 

Prilika za gospodarstvo
"Ovo je odlična vijest za sve tvrtke, ali i ostale partnere u lancu otpada što bi trebalo doprinijeti ulaganju u ovaj sektor te posljedično i rast zaposlenosti u ovom kako radnom, tako i kapitalno intenzivnom sektoru. Pitanje plastičnih vrećica je dosta kompleksnije te osim ove strategije treba uzeti u obzir i druge direktive Europske komisije. No, očekuje da će se i to pitanje  u narednih nekoliko godina riješiti te i mi intenzivno radimo na tome", kazao je Miketa. 

Hrvatski plastičari okupljeni u Udruženja industrije plastike i gume (UIPG) Hrvatske gospodarske komore (HGK) pozdravljaju donošenje Strategije te ističu da su u njezino donošenje bili uključeni i oni kroz strukovna EU udruženja, a čiji su članovi već 13 godina. Iz Udruge ističu da nova europska strategija predstavlja izazov, ali i poticaj za industriju i za potrošače. Štoviše, HKG je, vele, pravovremeno je prepoznao značaj i važnost kružnog gospodarstva za svoje članice te je stoga prošle godine prijavio europski projekt LIFE PlasTex kojim želi zatvoriti krug u području otpada od plastike i tekstila.

Najavljuju da se rezultati evaluacije ovog projekta očekuju se u travnju. No, upozoravaju da je u Hrvatskoj potrebno stvoriti preduvjete za koje su, prije svega, zadužene jedinice lokalne samouprave. "Problem koji Hrvatska treba riješiti da bi vratila sirovinu u pogone je uspostava sustava odvojenog prikupljanja plastičnog otpada na kućnom pragu u cijeloj zemlji kako bi dobili kvalitetnu sirovinu koja će imati potražnju na tržištu. Naime, prljav otpad koji nije adekvatno prikupljen i sortiran znatno poskupljuje proces reciklaže.

Na primjer, za pranje prljave plastike potrebno je puno više  energije što u konačnici poskupljuje krajnji proizvod. Nužna je suradnja svih dionika u cijelom lancu vrijednosti, a pogotovo između komunalnih poduzeće i korisnika sekundarne sirovine što mogu biti reciklažeri ali i prerađivačka industrija", kaže Gordana Pehnec Pavlović, tajnica UIPG-a. Iz ove udruge pojašnjavaju da je industrija plastike infrastrukturna djelatnost koja u svijetu, Europi, pa i u Hrvatskoj, bilježi kontinuiran rast. 

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Velik izvoz
"Nema djelatnosti koja može funkcionirati bez ovog relativno novog materijala koji ima izvrsna kemijska svojstva te se vrlo lako oblikuje i zbog toga mu se primjena sve više širi i to u svim industrijskim granama od transporta, pakiranja, građevnih proizvoda, obnovljivih izvora energije, medicine i drugih. Industrija plastike u Hrvatskoj bilježi kontinuirani rast proizvodnje i broja zaposlenih te predstavlja jednu od rijetkih industrijskih grana koja je premašila proizvodnju iz predratne 1990. s 125.000 tona na 198.000 tona u 2016. 

Podaci za 2017. ukazuju na daljnji rast", navodi Pehnec Pavlović. Budući da je hrvatsko tržište malo, tvrtke najveći prihod ostvaruju izvozom svojih proizvoda na strana tržišta, a lani je izvoz ovog sektora bio vrijedan 707 milijuna eura.  U djelatnosti prerade plastike i gume u Hrvatskoj je registrirano oko 700 tvrtki s više od 8500 radnika.