Kod ulaska u eurozonu ključno je pitanje što će se događati s inflacijom, rastom i makro neravnotežama u 5 do 7 godina te kako se uza sve to uklapa financijski sektor sa snažnim potencijalom da doprinese rastu, smatra Velimir Šonje, autor HUB-ove analize ‘Pred vratima eura s pogledom na dugi rok’.

Osvrćući se na prethodne recesije, Šonje ističe da smo povijesno imali tendenciju padati jače i dulje od ostalih, a tek je ‘lockdown’ kriza bila prva u kojoj smo manje stradali i vrlo brzo se izvukli.

“Unatoč raširenoj percepciji, ulaskom u euro imat ćemo puno manje problema jer se naš kapacitet za borbu s krizama jako povećao”, poručuje. Problemi nastupaju u razdobljima uzleta u kojima se bez adekvatnog odgovora nakupljaju makroekonomske neravnoteže.

Na umu treba imati da će nakon 2026. značaj EU fondova početi padati, a iz primjera južne Europe vidljivo je da je potom konvergencija puno manje sigurna.

“Sve priče oko zaokruživanja inflacije su zapravo šum, bitno je što će se s njom događati u srednjem i dugom roku. Ona može ostati povišena zbog konvergencije. Pitanje je njezina održivost: raste li zbog veće produktivnosti što je kao dobar kolesterol ili jer se ekonomija napuhuje zbog viška agregatne potražnje što je kao loš kolesterol”, smatra Šonje.

“Mi u strukturnim politikama jednostvano nismo dobri, ne provodimo reforme. Ne bude li fiskalna dovoljno restruktivna, HNB i u nekoj mjeri i Hanfa, morat će posezati za mjerama prema financijskom sektoru, a to je šteta jer su svi pokazetelji daleko ispod kritičnih vrijednosti”, kaže.

Ipak, fiskalna politika ima ogromne potencijale jer se javljaju novi izvor prihoda poput emisijske dobiti. I domaće financijsko tržište, sada marginalno kao izvor kapitala, ima razvojni doprinos ako se budu poticala uvršenja državnih poduzeća te dužnički instrumenti.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”