Ekonomisti iz HR+Foruma, predvođeni profesorom Matom Crkvencem, nude za početak potpredsjedniku Vlade i ministru gospodarstva Damiru Polančecu te ministru regionalnog razvitka Petru Čobankoviću programe vezane za stvaranje proizvodne snage za veći konkurentski izvoz te mjerenje regionalnih neravnomjernosti, a najavljuju za tri tjedna još više prijedloga. Crkvenac je posebno prve programe predstavio za čitatelje Poslovnog dnevnika jer su operativni u kratkom roku. “Ne želimo kritizirati, ali imamo javnu odgovornost reći što se u državi događa i kako postupati da se problemi uspješnije rješavaju, a odgovornost je politike izbor rješenja i odluka”, kaže Crkvenac. Na jučerašnjem Okruglom stolu raspravili su tako program “100 izvoznih jezgri” koji je namijenjen Ministarstvu gospodarstva, a za novi resor regionalnog razvitka u rukama ministra Petra Čobankovića imaju spreman oblikovani ekonometrijski pristup kojim je moguće izmjeriti veličinu regionalnih neravnomjernosti što je podloga za političke aktivnosti i odluke. “Ako to Ministarstvo Čobankovića želi, tim stručnjaka spreman je provesti prvi projekt te vrste u Hrvatskoj”, kaže Crkvenac. Za tri tjedna najavljuje prijedloge rješenja o kojima su jučer započeli raspravljati u sklopu šire teme: kakvom ekonomskom politikom odgovoriti na izazov stagflacije – očekivanog usporavanja gospodarskih aktivnosti i rasta inflacije, a razlog ekonomisti nalaze u situaciji da se Hrvatska našla u turbulentnom razdoblju, cijeli svijet ide prema recesiji, burze tonu, okruženje postaje nepovoljnije, a odgovori na to i prioriteti nisu do kraja vidljivi iz programa koalicijske vlade. “Stručna komisija iznjedrit će prilog traženju rješenja. Pitanja su kako polučiti gospodarski rast od 7 posto i učiniti ga održivim u vremenu od 10 do 15 godina, da bi Hrvatska pristigla razvijenije zemlje te kako financirati deficit platne bilance 8 posto u iduće tri godine čak ako bismo odmah poduzeli mjere poticanja proizvodnje i izvoza s obzirom na dinamiku ekonomskih i strukturnih procesa i vrijeme koje je potrebno za stvaranje proizvodne snage za veći konkurentski izvoz”, objašnjava Crkvenac.

Premda kaže da ekonomisti imaju potrebu neke stvari iznijeti javnosti, zapravo je njihov logični cilj postići da ih percipiraju u Banskim dvorima te uzmu u razmatranje, a čini se da su već obavili konstruktivan razgovor s Rohatinskim. U pet će ključnih područja potražiti odgovor na aktualne probleme, tu se nalaze jeftinija država i preraspodjela ulaganja i potrošnje, a očekuju aktivnu ulogu države u upravljanju procesima razvoja, a da ona ne bude poduzetnik. Uz koncepciju platforme koja bi rezultirala u korist Hrvatske tako da u sljedećih 15 godina ostvaruje 7 postotni gospodarski rast, jer se rastom od pet posto financiraju samo kamate na dug, a navode da se stoga mora gotovo sve promijeniti, u ovoj fazi imaju zgotovljene programe za Ministarstvo gospodarstva i Ministarstvo regionalnog razvitka. “Program pod nazivom ”100 izvoznih jezgri“ nudimo Ministarstvu gospodarstva. Grupe specijalista pomogle bi državnoj administraciji identificirati koje postojeće tvrtke, s obzirom na ljude, projekte i ideje mogu postati proizvođači ozbiljnih proizvoda koji u svijetu imaju prođu i kako ih država može podržati. Također nudimo da se osmisle drukčiji poticaji i podrška tvrtkama koje su izvozno usmjerene, a koja bi išla preko venture fondova”, kaže Crkvenac. Objašnjava kako bi se umjesto raspršenog sustava poticaja koji često nemaju neku svrhu već su pojedinačna nagrada nekome, sredstva poticaja ministarstava i institucija trebala uključiti u venture fond koji kao javni fond može imati efikasan menadžement, uključujući i privatni, s punom odgovornošću za rezultate ulaganja u proizvodnje i izvoz. Taj bi fond trebalo povezati, kaže, s Fondom za razvoj za zapošljavanje gdje bi se pod povoljnim uvjetima kroz poticaje dala državna podrška tvrtkama, a ulaskom venture fonda u kapital tvrtke omogućilo bi se da tvrtka razvoj financira zapravo besplatno. “Kad poduzeće koje trži, prodaje i razvija se postane uspješno, onda državni fond prodaje svoj udjel, uzme novac i s njime razvija neko drugo poduzeće. Nudimo pomoć administraciji jer ne vidimo da ona to sama može organizirati”, kaže Crkvenac. Unatoč velikoj potražnji za robama na međunarodnom tržištu, Hrvatska je ostvarila izvoz u 2007. po stopi od 9 posto, a uvoz po stopi od 10 posto, kaže Mladen Vedriš. Vedriš smatra da se moraju što prije vući potezi jer će inače uz rast troškova i fiksni tečaj, dio tvrtki propasti.

Rješenja ekonomista za tri tjedna

Stručna komisija – koja radi u sastavu vodećih ekonimista Mato Crkvenac, Mladen Vedriš, Guste Santini, Žarko Primorac, Žarko Miljenović, Hrvoje Dolenec, Željko Perić i Branko Grčić – za tri tjedna oblikovat će platformu za pitanja od strateškog nacionalnog interesa na koje stranke u izbornoj kampanji nisu ponudile odgovore, a ne sadrži ih na zadovoljaćuj razini ni program kolacijske Vlade.

Mjere koje će biti predložene Vladi

Napustiti investicije tipa pelješki most
Napustiti dosadašnje saniranje brodogradnje
Preraspodijeliti ulaganja države prema modernim proizvodnjama
Angažmanom privatnih agencija smanjiti sivu ekonomiju i zahvatiti pet milijardi kuna
Identificirati stotinjak tvrtki koje mogu osjetno povećati proizvodnju i izvoz
Osnovati Hrvatski institut za razvoj koji radi za Vladu i Sabor