Za razliku od članica europodručja koje su već izašle s prvim procjenama BDP-a za prvo tromjesečje, u Hrvatskoj se ta objava očekuje tek krajem ovog mjeseca. No, model brze procjene Hrvatske narodne banke sugerira da je u odnosu na prethodno tromjesečje gospodarska aktivnost stagnirala, a time bi i godišnja stopa mogla usporiti na oko tri posto.

Na usporavanje upućuje i CEIZ indeks Ekonomskog instituta koji prati kretanja poslovnog ciklusa. Kod svih četiriju njegovih sastavnica u veljači se bilježi mjesečni pad vrijednosti, pri čemu je kod prihoda od PDV-a i prometa u trgovini na malo i u godišnjim usporedbama zabilježen pad, dok su dolasci turista i industrijska proizvodnja blago porasli.

Ipak, u međuvremenu je industrija pokazala i nešto bolju sliku, a očito se potrošio i “efekt bojkota” trgovina. Neslužbeno, s istekom prve trećine godine prihodi od PDV-a su za pet-šest posto veći od lanjskih 3,3 milijarde eura.

Postotni rast najizdašnije kategorije poreznih prihoda ove je godine osjetno manji nego lani, ali je ove godine i inflacija znatno niža nego prošle godine. U svakom slučaju tempo naplate PDV-a osjetno je viši od rasta potrošačkih cijena. To pokazuje i statistika prometa od trgovine na malo koji je u prvom kvartalu u odnosu na isto lanjsko razdoblje (kalendarski prilagođeno) porastao za 5,6 posto nominalno i 3,5 posto realno.

Kad je riječ o javnim financijama, prema nedavnom travanjskom izvješću o deficitu i javnom dugu prošla je godina prema europskoj metodologiji ESA 2010 zaključena s deficitom konsolidirane opće države nešto većim od dvije milijarde eura odnosno 2,4 posto BDP-a. U odnosu na godinu prije to je povećanje za oko tri puta, ali je istodobno i nešto niže od projekcija za superizbornu godinu.

Stojić: Hrvatska je apsolutni prvak među članicama EU prema rastu ukupnog godišnjeg realnog medijalnog dohotka u 2024. od čak 21,1 posto, na 16.277 eura.

Zadnji podaci za studeni
Kako je 2024. zaključena za sam državni proračun, prema tzv. računskom planu, saznat ćemo tek s izvješćem o izvršenju koje bi ministar financija Marko Primorac uskoro trebalo podastrijeti na sjednici Vlade. Na stranicama Ministarstva financija i dalje su javno dostupni tek podaci zaključno sa studenim.

Ipak, neslužbene informacije govore u prilog još jednoj godini izdašnog punjenja proračuna, kako pod utjecajem povišene inflacije tako i snažnog rasta plaća i zaposlenosti, ali i poslovnih rezultata poduzetništva. Većina glavnih prihodnih kategorija zabilježila je dvoznamenkast rast. Od poreza je na kraju u 2024. prikupljeno oko 17,5 milijardi ili 12,8 posto više nego u 2023.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Pritom je PDV-a naplaćeno 11,4 posto više (nešto manje od 11,5 milijardi), a i snažniji rast, za čak 15,2 posto, ostvaren je na prihodima od poreza na dobit kojega se slijedom poslovnih rezultata poduzetništva u proračun slilo oko 2,7 milijardi. Isto tako, znatno su povećani prihodi od doprinosa – u odnosu na prethodnu godinu naplaćeno ih je 13,8 posto više ili gotovo pet milijardi eura.

Od najznačajnijih prihodnih stavki u godišnjim je usporedbama tek na stavci pomoći, tj. povlačenja novca iz EU, zabilježen blagi pad – na 3,1 milijardu eura. To smanjenje zapravo je očekivano zbog činjenice da je prethodne godine priljev europskog novca bio pod utjecajem pojačanog povlačenja sredstava iz Fonda solidarnosti (obnova nakon potresa).

Kako bilo, i prve naznake međugodišnjeg rasta BDP-a nagovještavaju da će Hrvatska stopom rasta BDP-a biti u gornjem dijelu ljestvice EU, a u odnosu na prognozirani rast eurozone stopa rasta bi ponovno mogla biti višestruko veća. U svakom slučaju, osobna potrošnja kao najveća komponenta BDP-a tome će očito solidno prisnažiti, najvećim dijelom zbog i dalje razmjerno povoljnih kretanja plaća.

Pretekli Litvu
“Hrvatska je apsolutni prvak među članicama EU prema rastu ukupnog godišnjeg realnog medijalnog dohotka u 2024. od čak 21,1 posto (na 16.277 eura). Prema istome, lani smo pretekli Litvu i sada je osam članica EU iza nas”, informacija je koju je na društvenim mrežama ovih dana podijelio Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca.

S obzirom na očekivani rast bruto plaća u 2025. od oko 8,5 posto ove godine vjerojatno će se razlika u realnom medijalnom dohotku u odnosu na EU dodatno smanjiti. U 2024. ona je svedena na 23,4 posto, a usporedbe radi 2019. je bila na gotovo 40 posto.

Osim što je to u većoj mjeri rezultat rasta javnosektorskih plaća iz državnog proračuna (+57 posto u zadnje dvije godine) te snažna rasta minimalca (+92 posto u odnosu na 2019.), Stojić konstatira i da je u novije vrijeme približavanje “nažalost, ostvareno nauštrb cjenovne konkurentnosti” jer smo imali i najviši nominalni rast troška rada po satu u EU, a u posljednje tri godine trošak rada nam raste brže od prosjeka CEE regije.

Inače, u jeku sveprisutnih raspredanja o carinama i posljedičnom slabljenju dinamike gospodarske aktivnosti, tzv. flash procjena BDP-a eurozone za prvo tromjesečje ispala je bolja od očekivanja. Prema njoj, kvartalni rast ubrzao je na 0,4, a godišnja stopa na 1,2 posto.

Međutim, analitičari računaju da će već drugi i treći kvartal pokazati slabljenje. Prema najnovijoj anketi Europske središnje banke među 50-ak profesionalnih za ovu je godinu blago povećalo očekivanja inflacije (na 2,2 posto), dok su prognozu rasta BDP-a revidirali naniže, s jedan na 0,9 posto. Mnogi ga vide i niže tvrdeći da će teško premašiti 0,7 posto.