Hrvatska ima najrazvijenije telekomunikacijsko tržište u srednjoj i istočnoj Europi. Jučer je to na skupu o liberalizaciji hrvatskog TK tržišta u Zagrebu, simbolično nazvanom Proljeće 2006. godine, iznio Vincent Degert, šef delegacije Europske komisije (EK) u Hrvatskoj. U mnoštvu pozitivnih pokazatelja rasta tržišta, potrošnje i broja tvrtki u TK sektoru Degert je izdvojio činjenicu da je na tržištu sve više domaćih i stranih investitora koji su željni ulagati u TK sektor. On taj uspjeh ne pripisuje pristisku EU već rastućoj potrebi hrvatskog gospodarstva za jeftinijim i bogatijim TK uslugama, te razvoju jeftinih TK tehnologija.

Vlada zadovoljna
EK od hrvatskih vlasti u nastavku procesa liberalizacije očekuje da će potpuno i bezuvjetno otvoriti TK tržište u segmentu ulaganja i pristupu tržištu za nove telekome. Naime, Unija smatra da su najveće opasnosti u daljnjoj liberalizaciji: ovisnost Hrvatske agencije za telekomunikacije o političkim pritiscima i opasnost od netransparentnog i diskriminirajućeg modela prodaje T-HT-a.
“Telekomunikacije su jedno od poglavlja koje Hrvatska mora uspješno zatvoriti da bi mogla ući u EU, a pri tome je važno da slijedite tri univerzalna načela. Prvo je neovisnost, odnosno da bi regulator mogao normalno obavljati svoj posao on mora biti neovisan, a politički utjecaj mogao bi mu samo štetiti. Druga dva su transparentnost i nediskriminacija. Dakle, izostanak ta dva načela u prodaji T-HT-a mogao bi ozbiljno usporiti proces pristupanja Hrvatske EU”, kazao je Degert. Liberalizacija TK u Hrvatskoj započela je prije dvije godine kada je vlada raspisala međunarodni natječaj za trećeg mobilnog operatera. Danas na tržištu djeluju tri mobilna i tri fiksna operatera, a dozvolu za bavljenje fiksnom telefonijom ima ukupno 16 tvrtki. U zadnje dvije godine u TK sektor uloženo je više od 200 milijuna eura, zaposleno 700 mladih visokoobrazovanih ljudi, a od prosinca 2004. do prosinca 2005. u državni je proračun izravno uplaćeno 650 milijuna kuna. Vlada je osim toga snizila administrativne troškove za telekome, primjerice trošak dozvole u fiksnoj telefoniji smanjen je sa 40 milijuna na 20.000 kuna. Usvojen je dokument, tzv. Standardna ponuda T-HT-a, u kojem se definira jedinstvena cijena po kojoj novi telekomi mogu kupiti usluge od bivšeg monopolista. U istom dokumentu postavljeni su temelji za liberalizaciju infrastrukture T-HT-a, odnosno definirana je jedinstvena cijena po kojoj novi telekomi mogu iznajmiti žice od telefonskih centrala do krajnjih korisnika. Raspisane su koncesije za WiMAX, dakle bežičnu fiksnu telefoniju, koja je prava konkurencija T-HT-ovoj žičanoj mreži i s radom je započeo UMTS.
“Liberalizacija telekomunikacija jedan je od najvećih uspjeha ove vlade, a sve je to ostvareno u prvoj polovici mandata. Kad smo došli na vlast zatekli smo čvrst monopol u fiksnoj telefoniji i duopol s efektom monopola u mobilnoj telefoniji. Mislim da je ono što imamo prilike vidjeti danas uistinu veliki napredak. Odlučni smo nastaviti liberalizaciju TK, a do kraja godine prodat ćemo udio u T-HT-u”, izjavio je Dražen Breglec, državni tajnik za promet.

Telekomi nezadovoljni
Međutim, iako je proračun napunjen i radnici zaposleni, novi telekomi nisu zadovoljni jer su im uvjeti poslovanja vrlo loši. S jedne strane preprodavati usluge od T-HT-a nije odveć isplativo, što je i razlog zašto su samo Optima telekom i H1 mreža ponudili svoje telefonske usluge. S druge strane, novi telekomi još ne mogu izgraditi vlastitu fiksnu mrežu preko koje bi mogli jeftinije nuditi svoje usluge. Prije dva tjedna T-HT je novim telekomima dostavio uvjete za pristup svojim telefonskim centralama, što je ključno za izgradnju novih fiksnih mreža, ali od prijedloga ugovora do realizacije na terenu dug je put. U svemu tome regulator, Hrvatska agencija za telekomunikacije, nije pokazala oštre zube prema T-HT-u, što joj novi telekomi koji su dosad uložili milijunske iznose u eurima ozbiljno zamjeraju.
“Mnogi će reći da je liberalizacija TK trebala teći brže, ali bolje je da je dobro izbalansirana jer regulator ne treba uništavati tržište. Treba omogućiti ulazak novim operaterima pa čak i asimetričnom regulativom, te se kloniti brzopletosti”, zaključio je Gašper Gaćina, predsjednik Hrvatske agencije za telekomunikacije.

Gaćina: U bilancu T-HT-a nije upisan DTK

“U bilanci T-HT-a nije upisana DTK, odnosno nema ni spomena o kanalima kojima prolazi telekomunikacijska infrastruktura, već su spomenute samo mreže, dakle kablovi i centrale”, izjavio je to Gašper Gaćina, predsjednik Hrvatske agencije za telekomunikacije, jedan od malobrojnih Hrvata koji imaju potpun uvid u tajni ugovor između RH i Deutsche telekoma o prodaji T-HT-a. Pitanje vlasništva nad DTK infrastrukturom jedan je od najvećih imovinsko-pravnih problema u Hrvatskoj, a trenutno je najveći sukob oko te infrastrukture u Gradu Zagrebu gdje grad i T-HT vode pregovore o rješenju tog problema. “To je džungla ispod asfalta. Ja sa sigurnošću znam tko nije vlasnik DTK i tko u nju neovlašteno ulazi. Ni T-HT nije rješio pitanje vlasništva nad DTK, kao ni naknada. Ako T-HT po metru kabla naplaćuje čak 7,5 kuna godišnje, onda mu se mogu zaračunati neplaćene naknade”, kazao je Gaćina.
Suzdržaniji je bio Dražen Breglec, državni tajnik za promet, koji je istaknuo da se pravo vlasništva treba utvrditi i poštivati. “Jedan od mogućih modela je da DTK pripadne lokalnoj samoupravi”, zaključio je Breglec.