Europska komisija jučer je donijela proljetni paket europskog semestra 2025. kojim se zaključuje prva puna godina makroekonomskog nadzora u skladu s revidiranim okvirom upravljanja. U tom paketu analiziraju se ključni gospodarski i društveni izazovi u EU i iznose preporuke državama članicama za jačanje konkurentnosti i otpornosti. S obzirom na višegodišnji niz natprosječnih stopa rasta BDP-a i pokazatelje javnih financija, Hrvatska se ni ovaj put nije našla među zemljama koje su zbog deficita ili makroekonomskih neravnoteža pod povećalom.

U ocjeni provedbe srednjoročnih planova u skupini smo 12 država (od 18 za koje je ocjenjivan napredak) za koje je Komisija zaključila da “ispunjavaju preporučeni maksimalni neto rast rashoda, uzimajući u obzir fleksibilnost prema nacionalnoj klauzuli o odstupanju”. EK je jučer predložila i aktiviranje te klauzule za 16 članica koje su u cilju povećanja obrambene potrošnje uputile takav zahtjev, a među njima je i Hrvatska.

No, kao što domaći ekonomisti sve češće propituju strukturu našeg ekonomskog rasta ili kaskanje produktivnosti i razinu “goriva” za daljnje povećanje realne osobne potrošnje i investicija koji su već duže vrijeme glavni pokretači razmjerno visokih stopa rasta, i u izvješću Komisije mogu se iščitati slična upozorenja.

Ističući kako hrvatsko gospodarstvo i dalje snažno raste (nakon preklanjskih 3,3 lani 3,9 posto) potaknuto domaćom potražnjom, analitičari EK apostrofiraju poticajno djelovanje značajnog rasta realnih plaća i zaposlenosti te snažne kreditne aktivnosti na osobnu potrošnju, kao i porast građevinarstva potpomognut transferima EU-a koji je potaknuo ulaganja.

Porast domaće potražnje doveo je 2024. do porasta uvoza i smanjenja neto izvoza, dok je zbog porasta cijena usluga povezanih s turizmom taj sektor izgubio dio svoje konkurentnosti izvoznih cijena, pridonoseći padu izvoza usluga, navodi se u izvješću.

Najam obeshrabruje rad

Ističe se i kako “ovisnost o turizmu stvara značajne poremećaje i dugoročno možda neće biti održiva”. Uz ostalo, turistički najmovi obeshrabruju (veće) sudjelovanje na tržištu rada u obalnim područjima, istiskuju se ulaganja i razvoj poslovanja u djelatnostima s višom dodanom vrijednošću, a otežava se i pristupačnost odnosno priuštivo stanovanje. a Zodrživi rast produktivnosti bit će potrebna ulaganja i reforme za diversifikaciju gospodarstva prema aktivnostima s većom dodanom vrijednošću, smatraju u EK-u.

Iako se ove i iduće godine za Hrvatsku očekuje relativno blago usporavanje rasta (na 3,2 posto u 2025., a dogodine na 2,9 posto), u Komisiji podcrtavaju procjenu da je hrvatska proizvodnja iznad svog potencijala. To, kažu, stvara cjenovne pritiske koji se polako smanjuju, iako inflacija, posebice u segmentu usluga, i dalje ostaje osjetno iznad prosječne u eurozoni.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Iako se za javne financije konstatira kako ostaju stabilne, ni Komisija nije propustila primijetiti snažan rast rashoda u 2024.. Njezina je procjena da će ove godine neto rashodi porasti za 7,9 posto, odnosno da bi kumulativna stopa za prošlu i ovu godinu mogla iznositi 26,6 posto, što je iznad maksimalne stope rasta koju preporučuje Vijeće EU. Međutim, ta ocjena ne uključuje nacionalnu klauzulu o odstupanju od trenutačnih projekcija ma ime obrambenih izdataka, što će očito biti masovna pojava u EU.

I Povjerenstvo za fiskalnu politiku u očitovanju o prijedlogu godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna zaključilo je da “relativno povoljne makroekonomske okolnosti koje su pogodovale rastu fiskalnih prihoda nisu u dovoljnoj mjeri iskorištene za jačanje fiskalne konsolidacije i otpornosti. “Štoviše, fiskalna pozicija koja se počela blago pogoršavati u 2023. prošle se godine značajnije pogoršala”, konstatirali su u Povjerenstvu koje predvodi Sandra Krtalić.

Što u slučaju krize?

Fiskalna politika djelovala je, kažu, prociklično i ekspanzivno, što je posebice izraženo bilo kod rasta rashoda za zaposlene i socijalnih naknada. “Takvo postupanje pojačava ekonomske cikluse i stvara rizik od značajno većih proračunskih manjkova te smanjenje fiskalnog prostora za djelovanje u budućim razdobljima ekonomskog usporavanja ili krize”, navodi se u priopćenju.

Ocjena je Povjerenstva da bi stope gospodarskog rasta u narednom razdoblju mogle biti osjetno niže u odnosu na proteklo trogodišnje razdoblje s prosječnom stopom od čak 4,8 posto pa je u narednom razdoblju “nužno vratiti se odgovornoj i protucikličnoj fiskalnoj politici te jačanju fiskalne discipline”. U tom tijelu, uz ostalo, podsjećaju da mimo ukupnog deficita i razine javnog duga, koji su u slučaju Hrvatske u okvirima maastrichtskih kriterija, u preventivnom dijelu Pakta postoji i niz dodatnih kriterija koji nisu zadovoljeni.

Pritom navode značajno pogoršanje strukturnog salda. Strukturni deficit lani se produbio na -3,3 posto BDP-a, dok bi prema novim fiskalnim pravilima ciljani okvir tog manjka trebao biti do najviše 1,5 posto BDP-a, upozoravaju. Slična preporuka Vladi stoji i u izvješću Komisije u kojoj naglašavaju da bi “iskorištavanje gospodarskog zamaha za izgradnju rezervi pomoglo u suočavanju s predstojećim izazovima”.