Samo je prošle godine ova banka, koja je ujedno i klimatska banka te pionir u plasmanu zelenih obveznica, u čistu energiju plasirala čak 17 milijardi eura. “Obujam je financiranja na najvišoj razini te imamo kapacitet učiniti mnogo više”, poručila je Ćosić. Otkrila je i da EU u ovom desetljeću, odnosno do 2030., treba godišnje financirati 350 milijardi eura više nego što je financirala u prošlom desetljeću kako bi dostigla svoje klimatske i energetske ciljeve. No u njihov dostizanju neće biti važna samo EU, već i privatna ulaganja.

Ta su ulaganja nužna, napomenula je Ćosić, kako EU ne bio ostala sa strane. Naime, SAD trenutno pruža najveće zelene subvencije na svijetu. Također, Europa je u postizanju neto nultih ciljeva još uvijek iza SAD-a i Kine.

Zeleni plan u energetskom sektoru regije

Štern: Koliko košta plin koji nam stoji u podzemnom skladištu plina i tko će u konačnici to platiti?

Zeleni plan u energetskom sektoru regije

Milatić: Za energetsku tranziciju izdvojeno je pet milijardi kuna

Svoj bi doprinos postizanju zelenih ciljeva EU-a tome trebao dati i EIB, prva financijska institucija koja je u potpunosti usklađena s Pariškim sporazumom, a koja se obvezala da će do 2030. uložiti bilijun eura u klimatske akcije održivog okoliša.

Većina hrvatskih projekata (u javnom i privatnom sektoru) u skladu s nacionalnim energetskim i klimatskim planom su prihvatljivi za financiranje. Naglasila je i da bi EIB u Hrvatskoj želio vidjeti mnogo više investicija u privatnom sektoru jer tu vide ogroman potencijal.

Ipak, pojasnila je Ćosić, EIB je orijentiran prema velikim projektima. Tako prosječan udio njihovog ulaganja iznosi 25 milijuna eura, a radi se o financiranju od otprilike 50 posto. Investitori koje žele EIB-ove financiranje trebali bi realizirati investiciju od minimalnih 50 milijuna eura. Poznati primjer privatnika koji je koristio sredstva EIB-a je Mate Rimac, a kojem je europska banka putem inovativnog instrumenta venture debta pomogla u ranoj fazi razvoja. I sada su zainteresirani, poručila je Ćosić, za financiranje inovativnih ideja startupova. Inače, osim direktnog financiranja omogućuju i financiranje kroz HBOR ili druge poslovne banke, daju mogućnost financiranja rizičnijih projekata, projektnog financiranje, jamstava, a EIB-ovo se financiranje može kombinirati i sa sufinanciranjem iz europskih fondova.

Također, naglasila je Ćosić, daju besplatnu savjetodavnu pomoć.

“EIB ima ulogu katalizatora za daljnja ulaganja. Danas nosimo pečat kvalitete i kada EIB kaže da je nešto zeleno, onda je to zaista zeleno”, istaknula je Ćosić.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost