Darko Pavlović, savjetnik predsjednika Uprave Plinacroa, kazao je da smo mi trenutno u 4. energetskoj tranziciji, a povijest pokazuje da je svaka energetska tranzicija do sada trajala prosječno 50-ak godina te je za očekivati da će takav slučaj biti i s ovom.

“Kada govorimo o fosilnim gorivima, plinu i naftu, moramo reći da bez energenata ne bi bilo niti napretka civilizacije. Dekarbonizacija je nužna, no mora se razmišljati o svim modelima i izazovima koja taj proces donosi. Energetska tranzicija mora dovesti do razvoja novih tehnologija, a koja će onda omogućiti i ubrzati dekarbonizaciju. Činjenica je da će morati postojati dugotrajna prijelazna razdoblja, a koja će se bazirati na plinu, koji će biti prijelazni energent za supstituciju “prljave energije” do tehnologije koja će dovesti do čistog vodika i potpune primjene OIE”, kazao je Pavlović.

Zeleni plan u energetskom sektoru regije

Milatić: Za energetsku tranziciju izdvojeno je pet milijardi kuna

“Ono što se u zadnjih godinu dana promijenilo su dobavni pravci – do 24. veljače je postojala uhodana i razgranata mreža plinovoda i naftovoda iz Rusije prema Europi, a što je rezultiralo velikim količinama isporučenih ugljikovodika te posljedično velike ovisnosti Europe o Rusiji. Danas su pronađeni novi pravci dobave iz Sjeverne Afrike, Norveške, Bliskog istoka te prekooceanskih izvora. Iako o Hrvatskoj rijetko razmišljamo kao o uspješnoj zemlji, činjenica je da smo po pitanju energetske pozicioniranosti u vrlo dobroj poziciji. Tu su prije izgrađeni infrastrukturni sustavi prijema i prijenosa nafte i plina iz raznih izvora, a ne treba smetnuti s uma niti činjenicu da mi i dalje imamo vlastitu proizvodnju nafte i plina koja bi se pod nekim okolnostima mogla i dodatno povećati”, kazao je Dekanić.

Davor Štern, neovisni energetski stručnjak, naglašava da je činjenica da Hrvatska ima dovoljno energije, da smo zimu prebrodili i da nikome nije bilo zima niti je neka industrija zbog nedostatka energenata morala biti zaustavljena. No, upozorava, nitko ne pita koliko to košta. Koliko košta plin koji nam stoji u podzemnom skladištu plina i tko će u konačnici to platiti. Štern je upozorio na sporu digitalizaciju i generalno modernizaciju energetskog sustava navodeći vlastiti primjer kada je na obiteljskoj kući uspio montirati solarnu elektranu u svega tri tjedna, a onda duže od šest mjeseci čekao digitalno brojilo i priključak na mrežu. Podsjetio je da je većina hrvatske energetske infrastrukture i strategije napravljen prije 1990., a da se nakon toga napravilo vrlo malo izuzetak je LNG terminal.

Želimir Šikonja, predsjednik Hrvatske udruge naftnih inženjera i geologa, smatra da će energetska tranzicija biti dugotrajni proces koji će imati svoje faze i rokove, no siguran je da neće doći do naprasite zabrane nafte, benzine i plina. “Političke odluke postoje i Hrvatska ih na razini EU provodi kroz svoju regulativu. Ono što će energetsku tranziciju određivati je tehnološki napredak bez koje ta priča nema podloge. U konačnici tu je i pitanje cijene jer sve što se radi na kraju netko mora platiti”, kazao je Šikonja. Dodao je kada se govori o naftu i plinu niti Hrvatska, kao i većina EU, nema energetsku samodostatnost te je zbog toga sinergija s EU vrlo bitna. LNG terminal na Krku vidi kao dobru stvar, no upozorava da to nije projekt koji će nam riješiti sve plinske ili generalno energetske izazove jer se moraju iznaći novi pravci dobave i infrastruktura za to. Davor Štern nadodaje da istočni Mediteran postaje nova plinska realnost koja će postati neizbježna činjenica za opskrbu Europe plinom.