Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) objavila je da razmatra ulaganje od 15,5 milijuna eura u hrvatsku tvrtku za proizvodnju kabela Eurocable. Ulaganje bi se realiziralo dokapitalizacijom kojom EBRD zapravo ulazi u vlasničku strukturu hrvatske tvrtke. Drugim riječima, ako Odbor EBRD-a 9. rujna odobri ulaganje, Ernest Tolj više neće biti stopostotni vlasnik kompanije.

U Eurocablu potvrđuju suradnju s EBRD-om, no zbog obveza prema banci nisu htjeli detaljnije komentirati dio projekta koji se tiče dokapitalizacije i udjela koji će EBRD dobiti u vlasništvu tvrtke dok se projekt i službeno ne odobri. U svakom slučaju on neće biti veći od 30 posto jer je to maksimum do kojeg EBRD ulazi u kapital kompanija s kojima ide u partnerski odnos. Udjel u EBRD-u bit će manji, ali kako je cijela operacija zamišljena, trebalo bi se saznati u ponedjeljak kad, navodno, Eurocabel izlazi u javnost sa službenim priopćenjem. U svakom slučaju financijska linija koja se povlači iz EBRD-a bit će u cijelosti uložena u gradnju novog pogona koji bi trebao povećati sadašnju proizvodnju od 16.747 tona kabela na 38.000 tona godišnje. Projekt bi također pomogao restrukturiranju Eurocablea smanjenjem financijske izloženosti te bi ujedno omogućio širenje kompanije u regiju. Kako je ukupna vrijednost projekta procijenjena na 25 milijuna eura, ostatak potrebnog kapitala financirat će sama kompanija. Iz vremena kad su Eurocable i njegov vlasnik bili u središtu interesa javnosti, posebno on koji je kao mlad, uspješan poduzetnik, okrenut proizvodnji, koji je, usto, u kratkom vremenu podigao dvije, u potpunosti izvozno orijentirane tvornice – drugu tvornicu u slobodnoj zoni Jankomir, vrijednu 10 milijuna eura, 2003. otvorio je predsjednik Stjepan Mesić – stvari u Eurocabelu prilično su se promijenile. Prije svega Tolj se u potpunosti povukao iz operative, a upravljanje kompanijom prepustio je profesionalcima. To se poklopilo s krizom u poslovanju koju je prouzročio izniman rast cijena sirovina na svjetskom tržištu, prije svega bakra. To je Eurocableu, tada prilično izloženom Hypo banci koja je financirala intenzivan investicijski ciklus, srušilo cash flow i prouzročilo prilične operativne probleme. Tada je provedeno opsežno restrukturiranje, među ostalim, tvrtka se umjesto izvozu više okrenula plasmanu na domaće tržište. Premda neki poznavatelji branše nagađaju kako u ovom trenutku u kompaniji preteže udio domaćeg tržišta, Dražen Matiegka, predsjednik Uprave Eurocablea, Poslovnom dnevniku kaže kako je udjel izvoza i dalje bitno veći, oko 65 posto, te da je kompanija zadržala svoje ključna tržišta EU, ali ne spori porast udjela domaćeg tržišta.

“Međutim, poslovna je procjena, između ostalog, i EBRD-a da će tržište regije u idućem razdoblju imati intenzivniji rast pa ćemo se na njega i više fokusirati. Plan je da kapacitet nove tvornice u potpunosti dosegnemo u idućih četiri do pet godina”, objašnjava Matiegka. Financijski to znači dizanje sadašnjih oko 70 milijuna eura prihoda na više od 150 milijuna eura. Nova tvornica gradit će se na zemljištu u Jakovlju koje Eurocable otprije ima u vlasništvu, a s vremenom će se u nju preseliti i sadašnji pogoni iz zone u Jankomiru. Sam projekt i gradnja trebali bi biti završeni za godinu dana. Matiegka je uvjeren da će Eurocable imati tržište za toliki kapacitet, a sudeći prema njihovu angažmanu, to procjenjuje i EBRD, unatoč krizi koja u velikom dijelu pogađa i građevinsku industriju koja je Eurocableov konačni potrošač. Dražen Matiegka, predsjednik Uprave Eurocablea, ne osporava da situacija troškovno nije jednostavna jer cijene sirovina i energije i dalje rastu, ali i da je kompanija koju vodi cijenama usporediva s inozemnom konkurencijom. Maitegka to ilustrira i podatkom prema kojem se 10 milijuna eura u novom investicijskom ciklusu Eurocablea osigurava upravo iz dobiti kompanije. “Kriza je pravo vrijeme za investicije kako bi se spremno dočekalo i novi val”, kaže on. Dosadašnji jedini vlasnik tvrtke očito je procijenio da mu odricanje od dijela vlasništva nad kompanijom ne predstavlja osobit problem. Osim toga uvjeti angažmana kapitala su povoljniji nego u običnom kreditnom aranžmanu, pri čemu vlasnički ulazak EBRD-a predstavlja i podjelu rizika i dodatnu sigurnost u realizaciji ciljeva. Gotovo je sigurno da se računa kako će se EBRD preko svojih formalnih i neformalnih kontakata na tržištima regije dodatno angažirati u “otvaranju vrata” za plasman proizvoda Eurocablea. EBRD je, podsjetimo, na ovim prostorima prisutan već oko 15 godina kao jedan od najvećih investitora, pri čemu je i najveći pojedinačni ulagač u Hrvatskoj. Ukupna vrijednost njezinih ulaganja u više od 78 projekata u Hrvatskoj premašuje 1,7 milijardi eura. Ulaže u različite sektore, u rasponu od poljoprivrede preko bankarstva i infrastrukture do potpore malim i srednjim poduzećima. Samo u posljednja tri mjeseca odobrio je ili se sprema odobriti nekoliko novih projekata, uz ulazak u vlasništvo Eurocablea Agrokor bi za maloprodajnu mrežu Idea u Srbiji trebao dobiti kredit od 70 milijuna eura.

Tvornici šećera Viro nedavno je odobren kredit od 40 milijuna eura, a EBRD je početkom godine kreditirao Jadranku i željezaru u Splitu te financijski potpomogao i nekoliko projekata na lokalnim razinama poput programa odlaganja otpada u Istri. U finalnoj fazi realizacije je i ugovor kojim će EBRD osigurati devet milijuna eura za nabavu 40 autobusa za Veliku Goricu. U ugovoru se još definiraju uvjeti i način raspisivanja natječaja za nabavu autobusa, a trebao bi biti potpisan ovaj tjedan, potvrdio je velikogorički gradonačelnik Tonino Picula. Velika Gorica će sama otplaćivati kredit iako će autobusima gospodariti podružnica Zagrebačkog holdinga – ZET. ZET ima koncesiju za prijevoz putnika na međugradskoj liniji Zagreb – Velika Gorica i za prometovanja u okolici Gorice. Prvotna ideja je bila da ZET u okviru nabave novih autobusa za potrebe Zagreba, nabavi i autobuse koji će prometovati za Veliku Goricu. Suradnja je lagano uspostavljena jer u oba grada je na vlasti SDP. “Promet je problem broj jedan Gorici i odlučeno je da je isplativije prepustiti ZET-u autobuse nego osnivati svoje poduzeće za prijevoz. Između nas i ZET-a potpisan je ugovor o dugoročnoj suradnji koji je bio preduvjet za kredit. Sredstva ćemo vraćati sami jer Gorica je ponovno likvidna i ima samo jedan kredit”, rekao je Tonino Picula. Na EBRD-ovim web stranicama se navodi kako će cijeli projekt stajati 9,5 milijuna eura.