Financijska industrija namjerava snažno podržati domaće gospodarstvo u oporavku od krize uzrokovane koronavirusom i priprema fond težak milijardu kuna za ulaganja u mala i srednja poduzeća. No, ruku im pruža i država otvarajući vrata ulaganju mirovinskih fondova u prometnu infrastrukturu.

Kako je na rovinjskoj konferenciji Zagrebačke burze i fondovske industrije istaknuo ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović, mnogi sektori – poput putovanja, ugostiteljstva i industrije zabave – još će se godinama suočavati s posljedicama pandemije.

Uskoro mjere za mlade

Što se tiče njegova resora, ministar je naglasio kako će Vlada uskoro predstaviti mjere za mlade koje će imati za cilj olakšati im pristup tržištu rada, i to prije svega kreativnim ljudima.

Osim toga, Vlada namjerava dodatno relaksirati regulativu ulaganja obveznih mirovinskih fondova što se tiče ulaganja u mala i srednja poduzeća, “pa i za ulaganja u prometnu infrastrukturu”, istaknuo je Aladrović.

Na pitanje Poslovnog dnevnika znači li to da Vlada otvara vrata privatizacije Hrvatskih autocesta (HAC), Aladrović je kazao kako je održan sastanak s predstavnicima mirovinskih fondova.

“To su neke teme o kojima razgovaramo trenutno u kontekstu općenitih infrastrukturnih projekata. U proteklim godinama, kada smo mijenjali zakon o obveznim mirovinskim fondovima, ostavili smo mogućnost viših ulaganja u infrastrukturne projekte i sada je vrijeme da se to realizira.

Na pitanje o privatizaciji HAC-a ne mogu dati odgovor, ali ćemo sigurno ići u svim smjerovima gdje smatramo da mirovinci imaju prostora za ulaganja koja dugoročno donose dobrobit gospodarstvu”, kazao je Aladrović. HAC duže vrijeme zanima mirovinske fondove, kao i Hrvatska elektroprivreda ili Janaf. Međutim, o privatizaciji tih državnih kompanija već se godinama govori, ali se stvari nisu maknule s mjesta.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Međutim, Petar Vlaić, predsjednik Uprave Erste Plavog i predsjedavajući Udruženja društava za upravljanje mirovinskim fondovima ipak je optimističan.

“Vjerujem da je došlo vrijeme za promjenu političkog stava. Država sve više vidi mirovinske fondove kao partnere. S druge strane, državu će na to natjerati i nužda. Javni dug je porastao i još će više porasti potreba za privatizacijom“, izjavio je Vlaić za Poslovni dnevnik.

U uvodnom dijelu konferencije Vlaić je naglasio što su sve mirovinski fondovi napravili kako bi stabilizirali financijsko tržište koje je u proljeće potreseno izbijanjem pandemije. No, daljnju podršku gospodarstvu osigurat će i fond rizičnog kapitala od milijardu kuna.

“To bi bio fond koji bi ulagao prije svega u mala i srednja poduzeća, vrlo sličan ostalim fondovima rizičnog kapitala koji se sada osnivaju, ali bi imao i socijalnu komponentu. Jedan dio ulaganja bio bi namijenjen i za poduzeća u početnom stadiju, odnosno startupove. Vremenski limit ulaganja bio bi do 10 godina uz mogućnost produžetka.

Uskoro bismo pozvali i druge potencijalne investitore koji bi bili spremni uložiti”, pojasnio je kasnije Vlaić. Sada je potrebno izabrati društvo koje će upravljati fondom, a Vlaić vjeruje da bi fond mogao zaživjeti do kraja godine.

‘Izaberi broj, pogriješit ćeš’

Što se tiče branši u koje bi ulagao, o tome će mirovinci razgovarati s društvom koje će njime upravljati. “Ali znate kakva je struktura hrvatskog gospodarstva, koliki je udjel turizma, a koliki drugih grana, pa u tom smjeru treba i očekivati ulaganja fonda”, ističe Vlaić. Makroekonomske prognoze pod naslovom “Izaberi jedan broj, sigurno ćeš pogriješiti”, iznio je guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić.

Naslov prezentacije Vujčić je objasnio činjenicom kako nikad nije bilo teže donositi ekonomske prognoze. Ipak, HNB-ove jesenske projekcije optimističnije su od ljetnih, pa sada središnja banka očekuje manji ovogodišnji pad BDP-a.

Međutim, pogoršanje epidemiološke situacije zaustavilo je rast optimizma, dodao je guverner. Ova kriza je posebna po tome što su pojedini sektori gospodarstva snažno pogođeni i trebat će im još nekoliko godina za oporavak, dok su se drugi relativno brzo vratili na predpandemijske razine, poput industrije i građevinarstva.

Što se tiče turizma, Vujčić ističe da je pogođen znatno manje od HNB-ovih očekivanja u proljeće koja su govorila o padu od 70 posto u temeljnom scenariju.

“U rujnu smo imali pad od 54 posto, što je vrlo blizu našem optimističnom scenariju”, izjavio je guverner.

Iduće godine bi se ekonomski oporavak trebao nastaviti, ali vrijednost BDP-a iz 2019. neće biti dosegnuta, već eventualno 2022. godine.

Guverner je naglasio i kako je HNB oporavio devizne rezerve, pa čak ih i povećao u odnosu na kraj prošle godine. Što se tiče otpornosti bankovnog sustava na krizu, Vujčić kaže kako su banke tako kapitalizirane da su sposobne podnijeti loše kredite bolje nego ikada prije.