Lani je od liberalizacije fiksne telefonije najviše profitirao državni aparat. Za građane i tvrtke cijene TK usluga u prosjeku su pale neznatno, svega 6,4 posto, ali se zato budžet Hrvatske agencije za telekomunikacije (HAT) udebljao za čak 77 posto. Još je bolje prošla Vlada kojoj su, osim dijela prihoda HAT-a, pripali iznosi od koncesija i frekvencija. Tako je mlado TK tržište, koje se tek počelo liberalizirati, u državni proračun lani uplatilo pozamašnih 363,7 milijuna kuna, odnosno oko 50 milijuna eura. Dodamo li tome iznos od 77,1 milijuna kuna koliko je prikupio HAT, proizlazi da je ukupan iznos koji je državni aparat lani naplatio od telekoma oko 60 milijuna eura. Podaci su to iz Godišnjeg izvješća Hrvatske agencije za telekomunikacije (HAT) za 2005. godinu objavljeni na web-portalu.

Rast prihoda
O koliko je velikim iznosima riječ najbolje pokazuje podatak da je novi fiksni telekom Metronet uspio izgraditi svoju nacionalnu TK mrežu za 20 milijuna eura. Metronet je tim poduhvatom postao jedan od ozbiljnijih konkurenata T-Comu. Još je više u izgradnju svoje mreže uložila Optima, danas drugi po veličini fiksni telekom u Hrvatskoj. U mobilnoj telefoniji, segmentu TK u kojem su inicijalna ulaganja znatno veća, novi mobilni operater Tele2 je za uspješan start potrošio 35 milijuna eura. Ne čudi stoga da su telekomi zabilježili skroman rast prihoda od svega 5,6 posto, na 12,7 milijardi kuna. Pritom se najveći rast prihoda bilježi u segmentu usluga vezanih uz Internet, a najlošije je stanje u fiksnom telefoniranju. Tako su svi telekomi koji nude uslugu prijenosa podataka poput stalnih vodova koji služe za povezivanje na Internet zabilježili rast od čak 17,3 posto u odnosu na 2004. godinu. Slijedi segment kabelske distribucije s 13,6 posto rasta te mobilna telefonija s rastom od 10,9 posto. Fiksna telefonija doživjela je velik preokret. Prvi put u tom je segmentu zabilježen pad prihoda, i to u iznosu od 2,77 posto. To se na sreću novih fiksnih telekoma nije odrazilo na nominalnu snagu tog tržišta koje i dalje čini 40 posto prihoda cijelog TK sektora.

Najam vodova
Kako tvrdi HAT, a sudeći prema interesu tvrtki, najizraženiji trend u TK sektoru lani bila je liberalizacija fiksne telefonije. Rezultat toga je da je 15 tvrtki zatražilo dozvolu za ponudu telefonskih usluga, a 37 dozvolu za pružanje internetskih usluga. Samo prije dvije godine postojao je jedan fiksni telekom i svega 16 tvrtki koje su imale dozvolu za ponudu internetskih usluga. Porast broja tvrtki koje žele ponuditi fiksne TK usluge potaknuo je snažan rast ponude najma vodova i mreža. Broj tvrtki koje se bave takvim poslovima skočio je u posljednjih godinu i pol s dvije na 18. Iako je velik broj tvrtki zatražio dozvole, većina ih se nije uključila u tržišnu utakmicu. U fiksnoj telefoniji od 15 tvrtki samo su tri započele s komercijalnim radom: bivši monoplist T-Com te novi telekomi Optima i H1 mreža. O razlozima zbog kojih preostalih 12 tvrtki nije započelo s komercijalnim radom u izvješću nema primjerenog obrazloženja.

Više od 100.000 DSL pretplatnika

Najveći broj korisnika zabilježen je u mobilnoj telefoniji, njih 2,9 milijuna. U fiksnoj telefoniji je 1,8 milijuna korisnika, internetski pristup ima 1,58 milijuna, kabelski operateri privukli su 144.000 pretplatnika, a satelitski pristup Internetu 300 korisnika. HAT tvrdi da su se Hrvati počeli koristiti sve većim brojem novih TK usluga. Tako se lani 335.000 tvrtki i građana koristilo ISDN-om, više od 100.000 DSL-om, a u mobilnoj telefoniji njih 208.000 koristilo se GPRS-om, odnosno mobilnim pristupom Internetu.