Unatoč nastojanjima Vlade da pomogne onima koje je ekonomski, pa i egzistencijalno ugrozila epidemija koronavirusa, neke su kategorije građane ostale nezaštićene i lišene bilo kakvih prihoda. Jedni od njih su sezonski radnici u turizmu, koji bi po završetku sezone odlazili na Zavod za zapošljavanje, gdje su naredna tri mjeseca dobivali naknadu. To bi im to pravo negdje početkom godine isteklo, a do početka naredne sezone preživljavali su na ušteđevini od prethodnog ljeta.

Dok je sve bilo normalno, u ovo doba oni su se već lagano počinjali vraćati na svoje poslove po obali. Sada toga više nema – razdoblje primanja naknade je davno isteklo, a ušteđevina im se istopila.

Iznad očekivanja

Ekonomisti iznenađeni brzim oporavkom kineske industrije od pandemije

“Obično bi u travnju sve lagano kretalo i tada počinje smanjivati broj nezaposlenih na burzi. Sad je sve obrnuto i taj broj se povećava. Nemam više ni kune prihoda, a turističke sezone očito neće biti i malo tko će naći neki posao. Lijepo je što država skrbi o onima koji imaju stalni posao, ali što je s nama? Nitko nas se nije sjetio, iako nemamo više niti za kruh, a ovakvih poput mene je puna Hrvatska”, kaže naš sugovornik, koji je zamolio za anonimnost.

“Nama ne pomažu moratoriji niti vladine olakšice, jer nismo stalno zaposleni. Mi ne možemo dizati kredite jer nemamo uvjete, zbog korone ne smijemo niti otići u inozemstvo. Vlada bi se trebala sjetiti nas koji smo zaboravljeni u cijeloj toj priči. Bilo bi lijepo kad bi dobili neki minimalac, barem na tri mjeseca, možda nam se dotad ipak otvore neke mogućnosti”, priželjkuje naš sugovornik.

Jedna drugi sezonac s kojim smo razgovarali kaže: “sezonski posao naprosto nosi taj rizik, nikad sezonci nisu ni imali povoljan tretman, takav je to posao. I inače se može dogoditi da je slabija sezona zbog drugih razloga, i što onda? Da država ulijeće? To su naprosto takvi poslovi i takav život u kojemu zapravo nema sigurnosti. Trebalo bi urediti s poslodavcima da sezonci koji odrade npr. šest mjeseci primaju i onih ostalih šest mjeseci nekakav minimalac, jer mnogi tijekom tih šest mjeseci odrade ne samo godišnju, nego i dvogodišnju satnicu rada na nekakvim standardnim cjelogodišnjim poslovima, znam to iz vlastitog iskustva. Tu je država trebala nešto subvencionirati ili dati olakšice poslodavcima na obvezna davanja ili povrat poreza na dobit, bilo je načina, ali sada je nažalost kasno. Ovako moraš imati devet mjeseci novog staža u zadnje dvije godine da bi primao tri mjeseca naknadu HZZ-a, ili se zaduživati kod svog gazde, pa mu se zapravo obvezati na robovanje”, domeće drugi sezonac.

Na naše pitanje može li se toj kategoriji građana produljiti pravo na novčanu naknadu, u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) odgovoreno nam je da takvo što nije moguće, jer se sada radi na očuvanju radnih mjesta stalno zaposlenih.

“Ukoliko je korisniku isteklo pravo na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti, ili nije ni ostvario pravo na istu, trenutno ne postoji druga pravna osnova za isplatu novčane naknade ili pomoći od strane HZZ-a. Naime, Zavod isplaćuje samo one vrste naknada i pomoći regulirane Zakonom o tržištu rada. Trenutno su aktivnosti Zavoda usmjerene prvenstveno na potporu za očuvanje radnih mjesta i sprječavanje povećanja broja socijalno ugroženih građana što trenutno predstavlja jedan od nacionalnih prioriteta”, kažu u HZZ-u.

Poslali smo upit i u Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, iz kojeg odgovaraju da je “za korisnike mjere aktivne politike zapošljavanja Stalni sezonac, zbog situacije s koronavirusom, omogućeno produženje trajanja mjere. Dakle sukladno Zakonu o dopuni Zakona o tržištu rada, nakon isteka prvih šest mjeseci za osobe koje su koristile mjeru, a za vrijeme trajanja posebnih okolnosti uzrokovanih koronavirusom (COVID – 19) isplaćuje se 50 posto neto iznosa minimalne plaće u iznosu od 1625 kuna, dok se poslodavcu se odobrava financiranje troška produženog mirovinskog osiguranja.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Također, 6. travnja 2020. odlukom Upravnog vijeća HZZ-a izmijenjeni su kriteriji za provedbu mjere Potpore za očuvanje radnih mjesta. Navedenu potporu sada mogu koristiti i poslodavci koji su tijekom mjeseca ožujka (od 1. 3. do 1. 4. 2020.) otpustili radnike, ali isključivo za radnike kojima je zadnji radni odnos završio kod istog poslodavca uz uvjet da ih je poslodavac ponovno prijavio u radni odnos.

Dakle, osobe koje su ostale bez posla tijekom ožujka, poslodavac može vratiti u radni odnos i za njih će mu biti odobrena potpora u iznosu do 4000 kuna.

Naravno, ukoliko razvoj situacije bude zahtijevao donošenje i nekih drugih mjera, kao i do sada, vodit ćemo se ciljem da u skladu s mogućnostima u najvećoj mogućoj mjeri zaštitimo radna mjesta i osiguramo primjerenu materijalnu zaštitu svih nezaposlenih osoba, pa tako i sezonskih radnika”, odgovoreno nam je u Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava.