Država će od 2021. godine zarađivati preko interneta

Autor: Bernard Ivezić , 06. svibanj 2020. u 14:24
Vlada u dugo zagovaranu digitalizaciju kreće kroz – naplatu/GettyImages

Vlada pretvara Finu u državni digitalni naplatni servis koji će omogućiti da se informatizacija države unaprijedi iz digitalizacije formulara u elektroničko poslovanje.

I država će zarađivati preko interneta, i to od 2021. Vlada se priprema da od kraja iduće godine izravno, online putem, može prikupljati parafiskalne namete. U sklopu Nacionalnog plana reformi za 2020, objavila je da će razviti sustav koji će joj omogućiti da od poslovnih subjekata preko interneta prikuplja članarinu za HGK, HOK i TZ-e, pretplatu za HRT, spomeničku rentu, naknadu za općekorisnu funkciju šuma i neispunjenje kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom.

Tehnički, moći će tako prikupljati sve ostale parafiskalne namete, novčane i mandatne kazne, pristojbe, naknade, kao i poreze, ali po svemu sudeći dosta je toga ostavljeno za kasnije faze ove financijske transformacije.

Nakon godina obećavanja “digitalizacije države”, koja se mahom zadržavala na pretvaranju papirnatih u elektroničke obrasce, Vlada sada u nju kreće s interno, svojim najjačim incentivom – naplatom. Iako će za razne segmente naplate biti zadužena razna ministarstva, u pozadini, tehnički će posao za sve njih odrađivati Financijska agencija. Fina se po tome razvija u državni digitalni sustav naplate.

Uz jednu iznimku. Jedini dio posla koji Fina neće obavljati sama je usluga payment gatewayja, odnosno samog procesiranja kartica na POS uređajima i preko interneta, odnosno na webu i unutar mobilnih aplikacija. Za to državna agencija koristi specijalizirani servis od koga zakupljuje tu uslugu. Danas takve usluge nudi velik broj najvećih banaka, dio telekoma i velikih trgovaca te niz financijsko-tehnoloških startupa i IT kompanija.

Drugim riječima, na isti način na koji APIS IT razvija državni cloud, tako će Fina biti središnje mjesto za internetsku i POS naplatu, e-račune i druge financijski povezane poslove državnih tijela. No, najvažnije, omogućit će državi da svoje brojne web stranice iz digitalnih formulara pretvori u web servise i mobilne aplikacije koji omogućuju e-poslovanje.

1266

transakcija proveo je u četiri mjeseca 2020. Finin sustav internet naplate, a cijele 2019. tek 171

Prema podacima Fine agencije, njen je naplatni sustav u 2020. zabilježio povećanje broja internet transakcija za 10 puta u odnosu na 2019. Lani je proveo 171 transakciju, a unazad četiri mjeseca njih 1266. Fina je u posao s naplatom državnih usluga i nameta krenula prije osam godina.

Njen prvi i dosad najveći korisnik je MUP. Policija je, naime, s Carinskom upravom prva krenula u izravnu naplatu novčanih i mandatnih kazni preko POS uređaja. Tri godine kasnije to je počelo raditi i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture (MMPI), a od lani i Uredi državne uprave, čiji su poslovi u međuvremenu prešli pod nadležnost županija.

Takav šalterski način plaćanja karticama pokazao se dosta uspješnim. Fina je u prvoj godini zabilježila 816 transakcija preko POS-a, godinu kasnije 5670 pa 11.700. Uz manje uspone i padove 2019. godine sustav je zabilježio 19.382 POS transakcije. Ove godine pak zbog karantene osjetan je pad. U četiri mjeseca bilo je 1488 POS transakcija. No, to je nadomjestio internet.

“Ove godine planirana je zamjena postojećih, dotrajalih POS uređaja u MUP-u, MMPI-ju i Carinskoj upravi s novim, beskontaktnim POS uređajima te povećanje broja POS uređaja u tim tijelima”, kažu u Fini.

Od lani je Fina proširila ponudu na plaćanja preko interneta što bi trebalo pojednostavniti stvari. Time se svim dijelovima države omogućuje da svoje usluge naplaćuju poput web trgovina. Trenutačno je preko Fine moguće online platiti aktivni izvadak iz Sudskog registra i uslugu digitalne komunikacije sa sudovima tzv. e-Komunikaciju.

Na sličan je način moguće platiti karticom pri online osnivanju nove tvrtke na servisu Start.gov.hr. Do kraja ove godine dovršit će se projekt e-Pristojbe, koji će pak omogućiti da građani i tvrtke mogu preko interneta (ali i preko POS-a) platiti upravne pristojbe, naknade, kao i sudske, javnobilježničke, turističke i druge pristojbe odjednom. Znači, bez potrebe da kupuju biljege. Taj projekt vodi Ministarstvo uprave, a provodi ga Fina.

“Što se tiče samog sustava e-Pristojbe i elektroničkih usluga, u tijeku je integracija prve tri elektroničke usluge u sustav”, kažu u Fini.

Pojašnjavaju da će korisnici kad se to uvede moći platiti davanje karticom, slično kao u bilo kojoj web trgovini, ili će, ako ne žele koristiti karticu, moći zatražiti da im se automatski generira uplatnica koju mogu platiti preko internetskog bankarstva ili na šalteru.

No, za usluge koje se koriste preko e-Pristojbi, tzv. integrirane usluge, građani i tvrtke više neće morati prilagati uplatnice, jer će sustav tijelima državne uprave odmah davati informaciju da je uplata provedena. Upravo kroz to, kao i jednostavnije praćenje raznih vrsta davanja koja od njih izravno i neizravno traži država, Vlada procjenjuje da će omogućiti velike uštede poduzetnicima.

Primjerice, u Nacionalnom planu reformi za 2020. Vlada navodi da će kroz internetsku naplatu članarina u HGK i HOK-u te još pet drugih parafiskalnih nameta, a za što će se koristiti sustav e-Pristojbe, odnosno Finin naplatni sustav, poduzetnici ostvariti uštede od 177,1 milijun kuna.

To sigurno neće biti utjeha onima koji bi htjeli ukinuti sve parafiskalne namete. No, velik je to korak prema nekoj budućoj naplati poreza i drugih državnih davanja preko interneta. Tehnički, za to već sada nema prepreka. U Fini navode da njihov sustav ne registrira usluge koje se naplaćuju, već samo vrste prihoda. Drugim riječima, svejedno im je naplaćuju li prirez, porez, kaznu ili pristojbu. No, država radi veliku razliku.

“Preko sustava za naplatu javnih davanja nije moguće platiti niti jedan porez, za sada samo novčane i mandatne kazne, pristojbe i naknade.

O vrstama prihoda i tijelima putem kojih će se isti naplaćivati odlučuje Ministarstvo uprave uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija”, pojašnjavaju u Fini. Dodaju da im je želja omogućiti i plaćanja izravno s IBAN-a (instant payment), kao i preko sve popularnijih mobilnih aplikacija, poput KEKS Paya i Aircasha, ali zasad još nisu krenuli u tom smjeru.

Uz ovaj platni, država u sklopu Nacionalnog plana reformi za 2020. planira još devet projekata digitalizacije, među kojima očekuje da će najveći učinak imati uvođenje sustava e-Građevinski dnevnik, ali svi ti sustavi temelje se tek na digitalizaciji papirnatih formulara.

Komentirajte prvi

New Report

Close