S novim setom ekonomskih pokazatelja koje su jučer objavili državni statističari stigli su i novi signali da bi BDP u drugom kvartalu mogao zabilježiti dvoznamenkastu godišnju stopu rasta. I na razini Europske unije za drugo tromjesečje projekcije upućuju na gotovo dvoznamenkast rast (9,9%). To zapravo znači da se za ekonomije zemalja sa značajnijim udjelom turizma i putovanja koje su s prvim lanjskim “zaključavanjima” uslijed pandemije bile jače pogođene sad očekuje godišnji rast kvartalnog BDP-a i veći od deset posto.

Hrvatska je dio te skupine zemalja, a najnoviji DZS-ovi podaci o industrijskoj proizvodnji, trgovini na malo te uslužnim djelatnostima za analitičare su mahom potvrda da drugi kvartal, nakon +0,8 posto u prvom kvartalu, ide prema dvoznamenkastom rastu BDP-a. Naravno, to je uvelike posljedica niske lanjske baze, bilo da se govori o ukupnom gospodarstva (u drugom lanjskom tromjesečju BDP je zabilježio godišnji pad od oko 15 posto), ili o pojedinim njegovim komponentama. Tako je, prema DZS-u, obujam industrijske proizvodnje nakon travanjskoga godišnjeg porasta za više od 17 posto, i u svibnju zabilježio solidnih +15,8 posto, a time je porast obujma proizvodnje u prvih pet mjeseci stigao nadomak deset posto. To je ujedno bio i šesti mjesec uzastopnog rasta industrije, pri čemu stope zabilježene u travnju i svibnju jače odražavaju i niske osnovice, budući da je u četvrtom i petom mjesecu prošle godine proizvodnja imala pad od 11 odnosno 12,4 posto. Zrinka Živković Matijević, ekonomska analitičarka Raiffeisen banke, reći će rako je i mimo utjecaja niske baze razvidan oporavak industrije, dodajući da je ona u drugom i trećem valu pandemije u cjelini bila manje pogođena nego neke druge djelatnosti.

Prema Glavnim industrijskim grupacijama, u odnosu na 2020. sve kategorije, osim Energije sa skromnih 2,5 posto rasta, u svibnju bilježe visoke dvoznamenkaste stope, od +13 posto kod netrajnih proizvoda za široku potrošnju, nešto više od 20 posto kod kategorija Kapitalnih i Intermedijarnih proizvoda, pa do +36 posto kod Trajnih proizvoda za široku potrošnju.

U prerađivačkoj industriji, koja čini četiri petine ukupne, svibanjska proizvodnja bila je 18,4% viša nego lani (kumulativno u prvih pet mjeseci je na +10 posto). Pritom je, primjerice, prehrambena proizvodnja u svibnju ove u odnosu na prošlu godinu godine veća 15 posto (+6% u prvih pet mjeseci). Najveći postotni rast bilježi se u djelatnostima vezanim uz proizvodnju motornih vozila odnosno dijelova za autoindustriju, s čak utrostručenom svibanjskom proizvodnjom (u prvih pet mjeseci povećana je za trećinu). Toliki rast u velikoj mjeri je objašnjiv velikim lanjskim zastojima odnosno poremećajima proizvodnje (-50% u travnju i -71% u svibnju), ali s tim u vezi svakako ohrabrujuće djeluju vijesti poput jučerašnje objave AD Plastika o novim ugovorima.

Istodobno, promet trgovine na malo u svibnju je, uz ubrzanje realnog rasta na mjesečnoj razini na 6,4 posto, na godišnjoj razini također zabilježio 16-postotno povećanje. Pritom je maloprodajni promet kod trgovine hranom, pićem i duhanskim proizvodima porastao nešto manjih 11,2%, dok je u “neprehrani” (osim trgovine motornim gorivima i mazivima) zabilježeno povećanje za 18,2 posto. Promatraju li se kretanja od početka godine, petomjesečni rezultat trgovine na malo mjeren ostvarenim prometom realno je jači 13% nego u istom razdoblju lani.

Državni stastističari jučer su, usto objavili i da je promet uslužnih djelatnosti u travnju bio za dvije trećine veći nego u istom mjesecu prošle godine, kad je naravno, pod utjecajem lockdowna bio snažno potonuo.

Sve u svemu, recentni ekonomski pokazatelji ohrabruju očekivanja o snažnom oporavku gospodarstva, čak i unatoč visokoj razini neizvjesnosti, zaključuju analitičari RBA u komentaru.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost