Iako će obnova, posebice Zagreba, biti skupa i dugotrajna, to bi mogao biti okidač za obnovu, modernizaciju te generalnu revitalizaciju čitavog centra hrvatske metropole, rečeno je na panelu “Snaga hrvatske građevine – kako obnoviti Zagreb i Baniju” koji se održao u sklopu konferencije Obnova i revitalizacija u petak u organizaciji Poslovnog dnevnika u Zagrebu.

Ivica Rovis iz Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba upozorava na kompleksnu birokraciju oko procedura za obnovu koja zbunjuje ljude te građani često ne znaju što moraju predati, kome, jesu li predali kompletnu ili nepotpunu dokumentaciju i slično.

Kaos, vrijeme ide, ne radi se

“Bilo bi puno efikasnije kad bi javna tijela bila bolje povezana i kad bi ona proaktivno nastupala prema građanima jer takve državne i lokalne institucije mogu puno lakše doći do dokumenata koji su bitni za obnovu.

Ovako je sve malo kaotično, a vrijeme ide, u Zagrebu je prošla već gotovo godina dana od potresa, a ne događa se ništa”, kazao je Rovis. Upozorio je na problem da Zagreb ne odlučuje o svojoj obnovi jer je sve prebačeno na državu, a sam Grad može nastupati eventualno s humanitarnom ili stručnom pomoći svojim građanima.

“Obnovu u Zagrebu nije jednostavno i jednostrano odraditi. Ne možete neku zgradu u centru obnavljati, a da prije toga niste regulirali promet u tom dijelu grada zbog zatvaranja prometnica i slično”, ističe Rovis.

Ivana Belić iz regionalne energetske agencije Regea ističe da je ovo prilika da se prilikom obnove i nove gradnje inzistira i na energetski učinkovitoj gradnji.

“Ono čemu svjedočimo je nedostatak vizije i jasnog plana obnove. Da bismo očekivali aktivaciju građevinskog sektora, mi tome sektoru trebamo dati jasan plan – što će, kad i kako graditi i kad će za to dobiti novac”, upozorila je Belić.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Dodaje da u Regei smatraju da bi u Zagrebu bilo pogrešno imati točkastu obnovu zgradu po zgradu nego bi se trebalo krenuti u obnovu čitavih četvrti. Jadranka Rajić Bradavica iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost pojasnila je da je dosad odobreno 50 milijuna kuna s tvrtkama za interventno rješavanje glomaznog i građevinskog otpada na Banovini.

“Zasad je detektirano malo građevinskog otpada uslijed rušenja nekih zgrada, no ima brojnih zahtjeva za zbrinjavanje velikih količina miješanog i glomaznog otpada iz javnih i drugih institucija koje su oštećene ili srušene. Lokalni komunalci se zbog tolike količine otpada nisu mogli sami snaći te im je Fond morao izaći ususret”, kazala je Rajić Bradvica.

Upozorila je da je bitno najprije selektirati predmetni građevinski otpad jer se dio cigle može očistiti i ponovno iskoristiti, a dio toga materijala se može iskoristiti za druge građevinske radove.

Prema novim tehnologijama

Danko Deban, predsjednik Uprave Ingre smatra da pri obnovi i izgradnji nakon potresa treba stremiti novim tehnologijama. Ne vidi da ima puno smisla koristiti ciglu iz srušenih zgrada za ponovnu gradnju stambenih i javnih zgrada na Banovini.

“Ako sredstva za obnovu nisu problem, onda sam uvjeren da građevinska operativa neće biti usko grlo. Još nismo došli u tu fazu da su projekti pripremljeni i da idemo na gradilište, ali mislim da će u datom trenutku domaće kompanije biti u stanju efikasno realizirati projekte”, kazao je Deban.

Sven Müller, direktor Strabaga Hrvatska, naglašava da je oporaba postojećeg materijala iz potresa moguća, ali neisplativa: “ako se cigla izvadi, očisti, selektira, to je jako puno posla te je pitanje koliko to u okolnostima kad se sve mora obaviti što brže i kvalitetnije može biti optimalno”.

Müller upozorava da je zbog korone lani uvelike pao investicijski val te da sve građevinske tvrtke žude za novim projektima kao što je obnova.

“Veliki problem je birokracija jer ne postoji sustav i ljudi ne znaju što, kad i kome trebaju podnijeti te zapravo nikom nije jasno tko na što ima pravo”, kaže Müller. I on se slaže da hrvatska građevinska operativa može, a i mora, sama odraditi posao obnove.

“Zapadne tvrtke nam neće dolaziti jer imaju dovoljno posla kod sebe, a i Hrvatska im je malo i neatraktivno tržište. S druge strane, konkurenciji s istoka također nismo posebno zanimljivi jer su nas preskočili i preko nas otišli na zapad”, kazao je direktor Strabaga. Uslijed potresa su nas, nastavlja, dostigli problemi koje imamo već dugo, a sad su izašli na vidjelo – nesređene zemljišne knjige, društvena klima te kontrola.

“Svima mora biti jasno da oni sa zelenom naljepnicom neće dobiti ništa, oni sa žutom nešto malo, a oni s crvenom ćemo još vidjeti. Ljudima moramo pojasniti da će takvima s crvenom država i grad financirati 80% priznatih troškova, no nitko ne kaže o koliko novca se radi i koliko će dodatno morati osigurati sami vlasnici”, rezolutan je direktor Strabaga.