Od početka epidemije do danas u Hrvatskoj je otkaz dobilo 27.000 ljudi. Još ih je najmanje toliko ostalo bez posla koji su ga u sezoni tek trebali dobiti. A više od pola milijuna radnika sada prima državni minimalac, piše RTL.

Nema sumnje, čekaju nas teški ekonomski problemi. Neki kažu, svijet čeka depresija gora nego ona 1929. A jedan britanski vladin ured usudio se prognozirati da ih čeka najgora recesija u 300 godina. Što se uopće tamo događalo prije tri stoljeća? Kakav je bio život u vrijeme Velike depresije? I što nas čeka?

Crni petak 1929. – sve što se dotad činilo kao “zlatna koka” nestalo je padom burze. Velika depresija zatvorila je brojne tvrtke, a milijuni radnika ostali su bez posla. 91 godinu nakon, koronavirus srušio je ekonomiju. A najcrnji scenariji kažu da će ova kriza biti gora od velike depresije.

PREMA BILL GATESU

‘Ova država je najbolje reagirala na pandemiju, neće trpjeti teret bolesti i ekonomske posljedice’

Trenutno stanje je takvo da je od početka epidemije u Hrvatskoj bez posla ostalo 26.964 ljudi.

“Tom broju treba još dodati koliko bi ljudi u ovom periodu bilo zaposleno, a nije zaposleno. Tako da je šteta zapravo puno veća. Govorimo o 40 tisuća ljudi jer bismo imali veću zaposlenost za 40 tisuća osoba”, napominje Igor Žonja, vlasnik portala Moj posao.

Kako koronavirus ne poznaje naciju, granice, bogate i siromašne, tako ni otkazi ne poznaju struku i razinu obrazovanje. Bez posla ostaju konobari, psiholozi, odvjetnici…

“Lakše je odgovoriti za koga uopće ima posla. Zdravstvo nema uopće pad. Graditeljstvo ima pad od 33 posto, to još tretiramo kao dobar pad. Poljoprivreda ima pad od 45 posto. Skrb ima pad oko 53, a proizvodnja 54 posto”, nabraja Žonja.

Država reagira bolje nego 2008.

560 tisuća radnika danas plaću ili dio nje dobiva od države – 4000 kuna. 96 tisuća poslodavaca na taj način plaća svoje radnike. Nema velike krize s kojom danas ne uspoređuju koronakrizu. Deset godina je Hrvatskoj trebalo da se oporavi od one iz 2008. Tada su mjere za spas bili veći porezi, zato su danas ekonomisti optimističniji.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

aktualno pitanje

Beroševa preporuka hrvatskim građanima

“U današnje vrijeme puno proaktivnije i brže djeluju. Poglavito u odnosu na gospodarstvo sa svakojakim setom mjera. Možemo razgovarati je li trebala biti ovakva ili onakva mjera, mjere se donose. I ne gleda se da se rješavanje situacije rješava kroz podizanje poreza ili sličnih nameta. Druga stvar je bitna, bez obzira što u ovom trenutku nismo članica eurozone ipak iza nas je kompletna infrastruktura Europske unije”, kaže ekonomski analitičar Hrvoje Japunčić.

Cijeli članak pročitajte ovdje.