Hrvatska godišnje proizvede oko 300 tisuća pršuta, čak 90 posto od te količine na tržište plasiraju pršutari iz dalmatinskih županija, iznio je tajnik Udruge Dalmatinski pršut Ante Madir u prigodi obilježavanja desete obljetnice njezina osnutka. S obzirom na oznaku zaštite zemljopisnog podrijetla na razini Europske unije i vrhunsku kakvoću pršuta proizvođači očekuju i cjenovni benefit, odnosno 20 do 30 posto višu cijenu za svoje pršute u odnosu na prosječnu tržišnu cijenu.

Uz domaće pršute u Hrvatskoj se godišnje konzumira i oko 300 tisuća uvoznih pršuta. Uvoz se može u cijelosti nadomjestiti iz domaće proizvodnje, kapacitete prerade imamo, no nužna je logistika ministarstava poljoprivrede i financija, kaže Mladen Nekić, vlasnik pršutane Mataš. "Njemačke banke Mercedesu daju kredit s negativnom kamatom ili, uzgajivači u Austriji dobiju državnu potporu i za održavanje zdravih papaka svojih tovljenika, a mi u RH smo bez potpora, sa skupim kamatama primorani na samosnalaženje da bi opstali u oštroj tržišnoj utakmici", opominje Mataš.

Igor Miljak, predsjednik Uprave PPK Karlovac podsjeća na duge rokove naplate što opterećuje poslovanje: "Od kupnje svježih butova do naplate pršuta, čije zrenje traje od godinu do čak dvije, u pravilu prođe do čak dvije godine."  Pršutana Voštane nedavno je Dalmatinski pršut predstavila i na sajmu Food Expo Hong Kong. "Pokazalo se da na azijskom tržištu postoji veliki prostor za plasiranje dalmatinskih suhomesnatih proizvoda, interes kupaca i distributera obećavajući je, no njihova pravila poslovanja odskaču od EU tržišta i zahtijevaju veliku pripremu za kvalitetan pristup i eventualni poslovni uspjeh", naglasila je Ana Babić iz tvrtke Voštane.