Obvezni mirovinski fondovi pokreću edukativno informativnu – kampanju "Crno na bijelo" s ciljem podizanja informiranosti građana o obveznoj mirovinskoj štednji. "Građani moraju biti educirani i informirani o tome tko i na koji način upravlja njihovom osobnom štednjom.

Kampanjom ih želimo potaknuti da potraže više informacija te da redovno prate rad fondova i stanje na svojim računima. Poslovanje fondova trebalo bi biti bitno za budućnost naših članova", kazao je Damir Grbavac, predsjednik Uprave Raiffeisen mirovinskog društva za upravljanje. 

Kampanju su odlučili pokrenuti nakon zabrinjavajućih rezultata istraživanja agencije Ipsos plus na 200 ispitanika prema kojima gotovo polovica od njih ne zna niti približno stanje svojega računa, a čak 95 posto njih ne zna koji je prinos fonda. Gotovo petina ispitanika građana i dalje ne zna kako doći do informacije o stanju na svom računu. Vrijednost kampanje je milijun kuna. 

Najprofitabilnije institucije

Na konferenciji za novinare na kojoj su se okupili sva četvorica čelnika obveznih mirovinskih fondova čulo se kako je prosječni prinos domaćih obveznih mirovinskih fondova dosegnuo 12,34 posto, što je prema riječima Dinka Novoselca, predsjednika Uprave Allianz ZB društva za upravljanje, podatak koji govori da će mirovinski fondovi biti najprofitabilnije institucije u 2012. godini za svojih nešto više od 1,6 milijuna članova koji svaki mjesec iz plaća izdvajaju pet posto za drugi mirovinski stup.Također se pohvalio da su obvezni mirovinski fondovi u posljednjih 10 godina otkako postoje svojim članovima zaradili 10 milijardi kuna.

"Ta novostvorena vrijednost ekvivalent je autocesti Zagreb Split", kazao je Novoselec, dodajući kako je to pokazatelj da je mirovinska reforma bila uspješna. 

Prema nekim pokazateljima, prosječna vrijednost svakog računa iznosi oko 37 tisuća kuna. Mirovinci su ponovili svoje zahtjeve o povećanju izdvajanja za drugi mirovinski stup, što je do sada bio program svih vlada po kojima bi se izdvajanje povećavalo jedan posto godišnje, dok ne dosegne visinu od 10 posto, što je i bio plan prilikom njihovih osnivanja. "Shvaćamo kakva je gospodarska situacija pa predlažemo da se izdvajanje poveća za jedan posto kada godišnji gospodarski rast dosegne dva posto", kaže Novoselec. To bi rješenje trebalo biti uglavljeno u novi Zakon o radu mirovinskih fondova koji je trenutačno u pripremi i u koji će omogućiti nešto rizičnija ulaganja za članove, ovisno o njihovoj dobi. 

"To će omogućiti još veću zaradu našim članovima uz visoku sigurnost ulaganja", kazao je Dubravko Štimac, predsjednik Uprave PBZ Croatia osiguranje društva za upravljanje. Prema tom zakonskom rješenju, uvest će se tri potportfelja: aktivni, umjereni i konzervativni, koji će ovisiti o radnom stažu člana mirovinskog fonda. Što kraći radni staž, odnosno što mlađi osiguranik, to rizičnije ulaganje s većim prinosima. Čile je prvi uveo takvo rješenje, a onda su ga slijedile neke južnoameričke, a potom i europske zemlje poput Slovačke. Sada se i Hrvatrska priprema na slično rješenje, za razliku od Mađarske koja je ukinula drugi stup i sve osiguranike prebacija u prvi stup pod kontrolom države. Mirovinci priznaju da je kratkoročno postignut dobar efekt, ali da je sve poslije krenulo krivo. "Sada se suočavaju s katastrofom jer su potrošili sav novac", objasnio je Petar Vlaić, predsjednik Uprave Erste društva za upravljanje. 

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost