Prema konačnim podacima koje je DZS objavio u petak, uz povećanje 0,6 posto u odnosu na ožujak, u travnju je godišnja stopa rasta potrošačkih cijena zadržana na razini iz ožujka od 3,2 posto (prema nacionalnom indeksu potrošačkih cijena).

U usporedbi s prvom procjenom, godišnja stopa rasta revidirana je na više, za 0,1 postotni bod. Temeljna inflacija (koja isključuje cijene energije, hrane, pića i duhana) ubrzala je s 2,9 posto u ožujku, na 3,2 posto u travnju na godišnjoj razini.

Usluge u fokusu
U travnju, na mjesečnoj razini, prema glavnim komponentama indeksa, rast cijena ostvaren je kod industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije (+1,7%), usluga (+0,8%) te hrane, pića i duhana (+0,4%). Pad cijena ostvaren je jedino kod energije (-0,8%).

Na godišnjoj razini razmjerno snažan rast nastavljaju bilježiti prosječne cijene usluga. U odnosu na prošlogodišnji travanj cijene u toj kategoriji više su za 6,1 posto te analitičari RBA procjenjuju da su pridonijele godišnjoj stopi inflacije s više od 1,59 postotnih bodova. Slijedi rast cijena u kategoriji Hrana, piće i duhan, gdje je procijenjena godišnja stopa promjene iznosila 4,1 posto.

S obzirom na važnost u ukupnoj potrošnji prosječnog kućanstva jer ona čini više od četvrtine potrošačke košarice, doprinos ukupnom rastu prosječne godišnje inflacije potrošačkih cijena u travnju je iznosio 1,3 postotna boda. Dakle, promatrane dvije kategorije (usluge i hrana) u travnju su, kao i u prvom tromjesečju, ali i tijekom prošle godine najviše pridonijele rastu potrošačkih cijena.

Industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije zabilježili su blagi rast za 0,3 posto, dok energija, nakon što je od lipnja do studenoga 2024. bilježila prosječno smanjenje cijena, peti mjesec zaredom bilježi pozitivnu promjenu koja je u travnju iznosila 1,1 posto u odnosu na isti mjesec lani. Rezultat je to i prilagodbe administrativno utvrđenih cijena u kućanstvima.

Nastavak cjenovnih pritisaka u uslugama povezano je i s daljnjim rastom cijena restorana i hotela (+8,7%). S obzirom na dolazak turističke sezone, jasno je da bi kratkoročno cijene mogle nastaviti rast.

“Unatoč relativnom godišnjem usporavanju, Hrvatska i dalje doživljava strukturne inflacijske pritiske, podržane snažnim rastom plaća, fiskalnom ekspanzijom i rastućom domaćom potražnjom. Inflacija povezana s uslugama vjerojatno će ostati povišena dok zemlja ulazi u vrhunac turističke sezone”, upozoravaju analitičari Intercapitala.

Platforma Stories

Zašto su najtraženije destinacije one koje nude više od luksuza? Odgovor će vas iznenaditi

Modernizacija kao ključ uspjeha

Kako je obiteljska tvrtka iz Međimurja postala sinonim za inovacije i održivost u Europi

Međutim, daljnji godišnji rast bilježe i, primjerice, kategorije Razna dobra i usluge (+5,6%), Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva (5,6), Obrazovanje (+5,3%), Rekreacija i kultura (+5,9%), Zdravlje (+5,0%), te Hrana i bezalkoholna pića (+4,5%). S druge strane, niže su bile cijene u kategoriji Komunikacija (-0,4%, pad osmi mjesec zaredom), cijene Odjeće i obuće (-0,7%) te cijene Prijevoza (-1,8%).

Kumulativno, u razdoblju od siječnja do travnja potrošačke cijene bile su više u prosjeku za 3,5 posto godišnje. U promatranom razdoblju porastu su najviše pridonijele usluge i hrana (gotovo 85% ukupnog porasta).

Neizvjesnosti ostaju
Analitičari RBA upozoravaju da postoje rizici u vezi prognozirane inflacije do kraja ove godine. “Uz postupni nastavak usporavanja inflatornih pritisaka očekujemo da će prosječna godišnja stope inflacije (IPC) u 2025. godini iznositi 2,6 posto.

Naša procjena ne predviđa šokove na strani ponude, ali je ipak izložena rizicima da bude blago viša. Naime, ne isključujemo mogućnost da se inflacija usluga pokaže tvrdoglavija, a vlada na jesen odluči korigirati na više određene administrativno određene cijene roba i usluga“, zaključuju analitičari RBA.