Cijene gradnje u Hrvatskoj u odnosu na 2019. su porasle 33% dok 2023. ne bi trebala donijeti značajni rast u građevinskom sektoru, sugeriraju pokazatelji istraživanja hrvatskog građevinskog tržišta koje je predstavila konzultantska kuća Blue Rock Consulting (BRC).

Bez obzira na tržišne nesigurnosti, navode, izazove u lancima dobave i ostale utjecajne faktore, građevinski sektor se brzo prilagodio promjenama na tržištu te bilježi bolje poslovne rezultate nego 2019. godine.

Bit će manje projekata
“Cijena gradnje u Hrvatskoj narasla je za 30 do 40% u odnosu na 2019. godinu, što je iznad prosjeka Europske unije. Rast cijena gradnje negativno utječe na pokretanje investicijskih projekata u velikom broju industrija, odnosno pruža lošije rezultate studije isplativosti, pogotovo u uvjetima povećanih troškova financiranja.

Zbog ovoga porast cijena gradnje i tendencija nastavka rasta cijena može dovesti do značajnih srednjoročnih i dugoročnih izazova na strani potražnje koji se očituju u smanjenom broju projekata”, navode iz BRC-a. Dodaju da se značajan dio sektora oslanja na stanogradnju kao primarnu polugu rasta poslovanja.

Tržište je prema trenutnim očekivanjima na putu prema relativnoj stagnaciji, očekivano kretanje tržišta +/- 5%, pa se uz usporavanje na strani potražnje očekuje da neće biti značajnijeg rasta za građevinski sektor u 2023. godini, što je u skladu je s predviđanjima tržišnih igrača.

Na razini EU rast cijena gradnje u tri je godine bio prosječno 20% te je jasno da je naša zemlja daleko iznad toga. Najmanji rast, 12%, zabilježila je Grčka, a vrlo blizu su Finska, Danska, Nizozemska te Italija. S druge strane, veći rast cijena gradnje od Hrvatske je imala jedino Rumunjska sa 36%.

Iz BRC-a naglašavaju da je, prema analizi koju su napravili, rast cijena predstavljao odgovor na povećanje operativnih troškova, posebno troškova rada, materijala i transporta. Međutim, postoji realna mogućnost kako je povećanje cijena rezultat same tržišne potražnje, a ne samo prelijevanja troškova.

“Primjerice, za isto razdoblje indeks nominalnih plaća je rastao 20,8%, a indeks cijena građevinskog materijala 11,7%. Kao rezultat povećanja cijena očekuje se veća apsolutna profitabilnost ključnih igrača u sektoru u 2022. godini, uz pozitivna očekivanja.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Naime, čak 69% dionika očekuje povećanje prihoda većeg od 5% u narednih tri godine. No samo tržište je prema trenutnim očekivanjima na putu prema relativnoj stagnaciji jer je očekivano kretanje tržišta +/- 5%)”, kažu u Blue Rock Consultingu.

Naglašavaju da je ovo za očekivati i zbog niže atraktivnosti velikog broja projekata uz današnje uvjete poslovanja. Za primjer navode projekte u turizmu koji uz dulje povrate i već visoke prosječne cijene na području Hrvatske imaju sada dodatno opterećenje u skupljem financiranju projekta, višim troškovima gradnje i višim operativnim troškovima.

Ključna poluga rasta
Stagnacija tržišta previđena je čak i u uvjetima značajnog povećanja izdanog broja građevinskih dozvola (13% više nego u 2019. godini), no, ističu, to se može pripisati intenzivnijoj fazi planiranja projekata nakon razdoblja Covid-19 ograničenja u 2020. kao i prilika na tržištu za dobivanje subvencija. Kao ključna poluga rasta sektora u narednih dvije do tri godine, očekuje se rast interesa za stanogradnjom i izgradnjom nestambenih objekata, uz manje oslanjanje na infrastrukturne projekte.

Primarno opterećenje gradnje se očekuje na obali – Istarska, Zadarska i Splitsko-dalmatinska županija predstavljaju 34% ukupno izdanih građevinskih dozvola u Hrvatskoj te zauzimaju prva tri mjesta po broju izdanih građevinskih dozvola u 2022.

Iz BRC-a procjenjuju da će stagnaciju tržišta iskoristiti dominantno veliki igrači, kako bi se pokušala zadržati apsolutna razina profitabilnosti iz 2022. godine. U ovoj sektorskoj analizi BRC je ubrojio tvrtke s više od 40 milijuna kuna godišnjeg prihoda, a kakvih je u Hrvatskoj 172.