Iako u Hrvatskoj postoje IT i komunikacijske tvrtke koje ostvaruju više od milijardu kuna prihoda godišnje, na najvećem informatičkom i telekomunikacijskom sajmu na svijetu pojavila se tek jedna mala tvrtke iz Pazina. Za hrvatsku tvrtku C2 koja do sada nije ostvarila ni kune prometa, CeBIT je prilika da ispita interes za svojim prvim vlastitim proizvodom – bešumnim računalnim stolom. Proizvod Coolt.info je metalni stol u koji je integrirano računalo s bešumnim sustavom za hlađenje, a namijenjen je krajnjim kupcima, odnosno tržištu potrošačke elektronike.
Pazinska je tvrtka posljednjih pet godina uložila više od milijun kuna u razvoj Coolt.infa. Danas ga izlažu na vlastitom štandu u paviljonu u kojem bi se mogla smjestiti dva velemlažnjaka, koji je prepun slične potrošačke elektronike iz europskih, korejskih, indijskih i malezijskih IT giganta. Naime, sve ono što se prije prodavalo kao obično računalo, sada se omata u atraktivan dizajn pa je riječ o najbržerastućoj grani u IT industriji.

Hrvatska odbijenica
“Povrh svih ulaganja sami smo dodali još 70.000 eura koliko stoji 63 kvadrata za sedam dana na CeBIT-u, kako bismo svoju ideju predstavili javnosti. To je inovacija koju su ostvarila dva Hrvata, Dražen Smoković i ja, pa ju se čak može nazvati i hrvatskom inovacijom, ali zbog načina na koji su se prema nama ponijeli svi, počevši od Istarske županije, preko Ministarstva gospodarstva, Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, te HGK, naša će se inovacija proizvoditi u Njemačkoj s naljepnicom Made in Germany”, izjavio je za Poslovni dnevnik Ratko Antić, direktor tvrtke C2. Antić pojašnjava da su od svih tih institucija tražili konkretnu pomoć u novcu, povezivanju s potencijalnim partnerima i u savjetima kako da svoj proizvod plasiraju na tržište. Umjesto toga, kaže on, dobili su lijepe riječi i tapšanje po ramenu, nerjetko su im postavljali uvjete, a u nekim su ih slučajevima čak obeshrabrivali i usporavali u realizaciji njihove poslovne ideje. Od institucija koje bi trebale pomagati poduzetnicima, pogotovo onima koji žele započeti novi posao, mladi su inovatori dobili podršku jedino u Hrvatskoj zajednici tehničke kulture koja je dala sve od sebe kako bi im pomogla. Među tvrtkama Antić je izdvojio jedino “Rade Končar”.
“S njima smo prekasno stupili u kontakt tako da nismo realizirali suradnju, ali tamo su nam odmah otvoreno rekli što misle o našoj ideji i što žele od nas.”

Umjesto vozila
U Hrvatsku smo se razočarali jer se u nas 95 posto filozofira, a pet posto radi. Metalnu konstrukciju i hladnjak za Coolt.info proizvodit ćemo u tvornici u gradu Heilbronnu u Njemačkoj, a elektronika će dolaziti iz tvornica u Aziji“, kazao je Antić.
Za razliku od problema s kojima se susreću hrvatski inovatori, one u Njemačkoj Angela Merkel, njemačka kancelarka, na svečanom je otvaranju sajma CeBIT 2006 prozvala motorom svoje zemlje. Njezin je prethodnik potičući plan ”Rođeni za inovacije“ potaknuo otvaranje 60 novih tvrtki i zaposlio nekoliko tisuća ljudi što se osobito cijeni u zemlji s pet milijuna nezaposlenih. Merkel je stoga izjavila da će njezina vlada nastaviti s tim dobrim programom i uložiti šest milijardi eura u poticanje razvoja i inovacija u ICT industriji, te poručila iz domovine Mercedesa, BMW, Porschea i WV da je ICT industrija ono što je nekad bila autoindustrija.
”Njemačka je stoljećima mjesto gdje se stvara budućnost. Carl Benz ovdje je napravio prvi automobil na svijetu, Konrad Zuse prvo računalo, a Felix Hoffmann lijek Aspirin. Dobra poslovna klima i inovacije motori su koji će potaknuti brzi razvoj njemačkoga gospodarstva. Radimo kako bi to ostvarili pa se nemamo razloga plašiti konkurencije iz Indije, Kine i zemalja u razvoju, već ju podržavamo”, zaključila je Merkel.

Srbi i Makedonci zainteresiraniji za izvoz od Hrvata

Na CeBIT-u je ove godine jedna tvrtka iz Hrvatske, dvije iz Makedonije i 23 iz Srbije i Crne Gore. Također 14 tvrtki došlo je iz Bugarske, a 35 iz Rumunjske, zemalja koje kao i Hrvatska imaju status pregovarača s EU. Međutim, broj izlagača na CeBIT-u nije potvrda da se hrvatske IT tvrtke, koje proizvode za izvoz gase, ali je sigurno jedan od indikatora da u Lijepoj Našoj vlada takav trend. Ukupno je na ovaj sajam došlo 6262 izlagača, dvadesetak više no lani. Tvrtke su došle iz 71 zemlje, a polovica izlagača je iz Njemačke.