Tvornica obuće iz susjedne Srbije, somborska tvrtka Boreli, pokrenula je hajku u srpskim medijma zbog namjere hrvatskog Borova da proda svojih 24 lokala u Srbiji. Naime, u Boreliju, koji je do 1990. godine bio u sastavni dio kombinata Borovo, smatraju da su ti lokali njihovo vlasništvo te su se za pomoć obratili vladi Republike Srbije kao i svim ostalim najvažnijim institucijama u zemlji.

Kapaciteti
Problem nastaje početkom rata devedesetih kada se agresijom na Hrvatsku okupiraju i većim dijelom uništavaju pogoni u Vukovaru i Borovu Naselju, a dio poduzeća u Srbiji se osamostaljuje pod imenom Boreli. Prema riječima direktora marketinga u Borovu Josipa Galića, Boreli je nakon okupacije dobio od nadležnih tijela Srbije pravo korištenja svih dostupnih kapaciteta Borova, no bez prava na ikakvo manipuliranje njihovim vlasništvom. Boreli je došao u “posjed” oko 180 lokala koliko ih je Borovo u raznim oblicima vlasništva imao na prostoru današnje Republike Srbije. Pogon Borelija u Somboru je, iako primarno manji, zbog ratnih razaranja Vukovara početkom 90-ih danas svojima kapacitetima jednak onom Borova s godišnjom proizvodnjom od oko 200.000 pari cipela. Danas u Boreliju kažu, a prenosi beogradski dnevnik Politika, da je njihova tvrtka nastala 7. lipnja 1991. godine registracijom kod Privrednog suda u Somboru, a od rujna 2005. u pripremi je privatizacija tvrtke. Direktor Borelija Mirko Vujanović tvrdi da je tvornica izgrađena kreditom ojvođanske banke koji su otplatili radnici, a da je osim toga uloženo oko četiri milijuna dolara u pogone nakon NATO-ovih bombardiranja krajem 90-ih. Vujanović kaže da su osim razaranja samog pogona u Somboru u Boreliju pretrpjeli velike štete zbog razaranja njihovih objekata diljem Srbije i Kosova na kojem im je ostalo 12 maloprodajnih trgovina s robom u vrijednosti većoj od milijun dolara. U Borovu objašnjavaju da tvrdnje iz Borelija nemaju nikakve veze sa stvarnim činjeničnim stanjem, a kao dokaz navede da Borovo za svoje poteze ima potporu srpskih vladinih i sudskih tijela. “Veći dio dokumentacije Borova je uništen u ratnim djelovanjima 1991. godine, a dio dokumenata je vjerojatno prenesen i u Srbiju. Unatoč tome stav je srpskog ministarstva financija da je imovina nepovrediva i da će sve sporno biti riješeno u procesu sukcesije bivše SFRJ”, kaže član Uprave Borova Josip Galilć. U Vukovarskoj obučarskoj kompaniji objašnjavaju da je od prijeratnih 180 lokala na području Srbije danas realno očekivati ulazak u posjed njih oko 118, uglavnom u “užoj Srbiji”. Budući da u Borovu ne vide perspektivu poslovanja u svim svojim poslovnim prostorima na području Srbije, u planu je da se neki od njih prodaju.

Prodaja
Tako je u proteklom razdoblju prodano šest lokala, a za sada ih se planira prodati ukupno 24, za koje u Borovu tvrde da imaju svu potrebnu vlasničku dokumentaciju. U vukovarskoj tvrtki su svjesni da je riječ o vrlo vrijednoj imovini koja se nalazi u gradskim središtima, no zahtjeve Borelija smatraju apsurdnima. U Upravi Borova kažu da je svojedobno čak bilo predlagano, s one strane Dunava, da se Boreli sa svim svojim kapacitetima ponovno pripoji nekadašnjoj tvrtki. No u Borovu su procijenili, objašnjava Galić, da su vodeći ljudi Borelija u desetak godina vođenja tvrtke napravili goleme financijske dubioze koje uvelike premašuju vrijednost te tvrtke. Priče o višemilijunskim dolarskim ulaganjima u somborsku tvornicu nakon NATO-ova bombardiranja u Borovu također drže ispraznim. Zbog toga je odlučeno da se Boreli ostavi na miru, a fokus usmjeri na poslovne prostore.

Tisuću radnika i četiri tisuće diničara

Prema riječima Mirka Vujanovića, generalnog direktora Borelija, ova somborska tvrtka zapošljava oko tisuću ljudi, a oko četiri tisuće dioničara ima svoje vlasničke udjele u poduzeću. Iako je Boreli odaslao pisma sa “zahtjevom za zaštitu njihova poduzeća” na 20 najvažnijih srpskih institucija i funkcija, Vujanović se požalio beogradskim medijima da ni s jedne od tih adresa nije dobio nikakav odgovor, “ni pozitivan, ni negativan”.