Uvođenje eura najviše su u Hrvatskoj zazivali izvoznici. Godinama su prema HNB-u išli s apelima za promjenu tečajne politike i slabljenje kune kako bi im omogućila veću konkurentnost na međunarodnim tržištima i pozivali su i na uvođenje eura čime bi im se pojednostavilo poslove i financijsko planiranje, poboljšalo uvjete zaduživanja u bankama.

Jedan od najgorljivijih bio je i Darinko Bago, dugogodišnji predsjednik uprave Končara i donedavni predsjednik udruženja Hrvatski izvoznici, koji je danas zadovoljan što se to konačno i dogodilo. Ono što donekle umanjuje taj osjećaj je činjenica da pozitivan učinak u uvjetima u kojima zamjena kune eurom neće biti vidljiva kao što bi to bio slučaj da smo u eurozonu ušli nešto ranije.

Pravodobne reakcije Vlade
“Da je stabilno stanje i da nema destrukcije u životu EU, to bi se jako osjetilo. Ovako će se manje prepoznati, ali je posve sigurno da bi, da se to i sada nije dogodilo, Hrvatska bila u daleko težoj poziciji”, kaže Bago, koji u ocjenjivanju uvjeta u kojima se realizira ulazak u eurozonu izdvaja više negativnih okolnosti.

“EU je u zadnjih 20 godina izgubila više od 36 posto svoje tržišne pozicije, drugi problem je pad nataliteta, a time i vlastite potražnje koja je generator rasta, a treći je zaostajanje, jer Europa danas nema primjerice tvornicu čipova i energetski je ovisna.

Ruska agresija na Ukrajinu samo je pojačala inflaciju, jer problemi su započeli kada je Kina jednostrano ukinula subvencije i transport roba je poskupio, što je problem stvorilo kod uvoza u EU proizvoda manje vrijednosti i većih količina, a potom su korona i Ukrajina samo pojačali ranjivost EU.

Sve to se naravno odražava i na Hrvatsku, jer dvije trećina našeg uvoza i izvoza odvija se s EU”, ističe Bago, kojeg dodatno zabrinjava i promjena politike u EU, jer se, kaže, okretanjem politici potpora de facto stvara klima odustajanja od tržišne politike.

“Europska komisija oblake novca istresa po zemljama i to se odvija netransparentno, ne prati se kako se novac koristi i kakve efekte daje”, zaključuje Bago. No, i u takvim uvjetima ulazak u eurozonu, ali i Schengen za hrvatske izvoznike otvara bolju perspektivu, a presudno će za efekte na izvoz i ukupno gospodarstvo biti da hrvatska Vlada promućurno reagira na procese u EU i reagira na pravi način.

“Za nas je 2022. bila godina pridruživanja u europske integracije, a sada dolazi godina prave borbe za održavanje gospodarstva”, poručuje Bago.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca, podsjeća da je hrvatski izvoz već beneficirao od eurointegracija. Od ulaska u EU 2013. do danas više je nego udvostručen. Ulazak u euro područje u kombinaciji s ulaskom u Schengen, uz već postojeće članstvo u NATO-u, dodatno će strukturno uključiti izvoznike u globalne lance vrijednosti, te otvoriti nove prilike za rast izvoza.

“Nestanak valutnog rizika, snažan pad mjenjačkih naknada, poboljšanje uvjeta financiranja zahvaljujući poboljšanju percepcije rizičnosti daju i veću predvidljivost poslovanju. Snažniji institucionalni i tržišni pritisci pozitivno djeluju na konkurentnost privatnih tvrtki te njihovu sklonost investiranju kako bi održavali, odnosno jačali konkurentnost. Gledano na razini usporedivog kreditnog rejtinga, članstvo u euro području omogućuje nam oko 1,5 do 2 postotna boda nižu cijenu financiranja u odnosu na ne-članice euro područja”, ističe Stojić.

Veći prostor rastu plaća
On očekuje da će ti pozitivni utjecaji otvoriti i veći prostor rastu plaća temeljenom rastom produktivnosti, a u slučaju neke nove sistematske financijske krize Hrvatska će moći računati na interventne mehanizme ECB-a kroz pristup Europskom mehanizmu za stabilnost, što smanjuje rizik potencijalno skupih bankovnih i platnobilančnih kriza te u konačnici rizik zemlje.

Ulazak u valutnu uniju i gubitak samostalne monetarne politike HNB-a znači za hrvatsko gospodarstvo i otvaranje mogućnosti uživanja aktivne monetarne politike, koje do sada, zbog tečajnih ograničenja, nije bilo moguće. Osim toga, dodatno će se produbiti financijska integracija s institucijama i financijskim tržištem europodručja, pa je vjerojatno da će troškovi ne samo kreditnih, nego i nekreditnih instrumenata financiranja i osiguranja izvoza biti nešto niži.

Efekti uvođenja eura bit će vidljivi u hrvatskom izvoznom gospodarstvu, uvjerava Dušan Šešok, prvi slovenski ministar financija, a potom i ministar gospodarstva, vlasnik slovenske Iskre, te šibenskog brodogradilišta i zagrebačke Elke. Ističe da Hrvatska ulazi puno bolje pripremljena i s iskustvom, jer je puno dulje razdoblje proteklo od ulaska u članstvo EU i eurozone nego u slučaju Slovenije, koja je u EU ušla 2004., a u eurozonu 2007.

“Za sve poduzetnike koji globalno posluju, ali i one prisutne samo na domaćem slovenskom tržištu, euro, a potom i Šengen, otvorio je vrata i olakšao biznis, s tim da te prednosti ja osobno više sada osjećam nego u toj 2007.”, kaže Šešok, koji je siguran da će takav slučaj biti i u Hrvatskoj, s tim da će, budući da na isti dan ulazi i u Schengen, taj efekt po njemu biti i duplo jači i brži.