Predsjednici Azerbajdžana, Gruzije, Ukrajine, Poljske i Litve potpisali su jučer sporazum o gradnji naftovoda koji bi se protezao od kaspijskog bazena do Baltičkog mora, a bio bi alternativa ruskim dobavnim pravcima. To je ujedno i konkretan potez povučen tijekom jučerašnje energetske konferencije u Vilniusu gdje se raspravljalo o zajedničkom nastupu zemalja članica Europske unije prema Rusiji, odnosno smanjenju ovisnosti o ruskim energentima. Ukrajinski prozapadni predsjednik Viktor Juščenko naglasio je kako se radi o povijesnom trenutku u kojem se s riječi prešlo na djela. Budući naftovod bio bi nastavak postojećeg koji se proteže od Odese na Crnom moru do grada Brodija na zapadu Ukrajine, a njegov nastavak išao bi do poljske luke Gdanjsk i Litve, dok bi mu početak bio u Azerbajdžanu i možda Kazahstanu. Proizvodnja u Azerbajdžanu sve je veća, no dio analitičara smatra da bi naftovod dobio na značenju tek ako se u projekt uključi i Kazahstan.

Ta zemlja, naime, nije potpisnica budućeg projekta, a u ovom trenutku teško je prognozirati potez kazahstanskog predsjednika Nursultana Nazarbajeva čija je dosadašnja politika išla prema balansu između Europske unije, Rusije i Kine. Projekt je i svojevrstan odgovor na njemačko-ruski Nord Stream, plinovod koji će preko Baltičkog mora zaobilaziti baltičke zemlje što je izazvalo žestoke reakcije njihovih vlada. Predsjednik Poljske Lech Kaczynski izjavio je jučer da gradnja naftovoda nije usmjerena protiv Rusije. U Latviji je pak završen tzv. 3+3 sastanak kojem su prisustvovali ministri vanjskih poslova država Beneluksa te Estonije, Latvije i Litve. Oni su istaknuli kako je ovisnost o ruskom plinu stavila veliki upitnik nad male članice Europske unije, koje moraju zajednički nastupiti prema Moskvi, ali i prema Bruxellesu. “Nema sumnje da će energija imati iznimnu ekonomsku, a posebice političku ulogu u 21. stoljeću”, izjavio je latvijski ministar vanjskih poslova Artis Pabriks. Litavski ministar Petras Vaitiekunas napomenuo je da su tri baltičke zemlje “success stories”, tj. da su uspješno prošle tranzicijski proces i da je vidan njihov razvoj, no da ih pretjerana ovisnost o energentima čini ranjivim. Slično stajalište ima i Nizozemska čiji je predstavnik upozorio na osjetljivost privreda malih država na uvoz energenata. On je pozvao male članice na formiranje bloka kojemu bi bio cilj zajednički nastup prema Bruxellesu i Moskvi. No također je upozorio da Europska unija treba biti jedinstvena u pregovorima s Rusijom o energetskim pitanjima. Ministri su također raspravljali o Schengenskom sporazumu, gospodarskim problemima, migracijama i viznom režimu sa Sjedinjenim Državama. Svih šest zemalja se složilo da Rusija što prije treba postati članica Svjetske trgovinske organizacije (WTO), no da neke njene odluke poput uvođenja progresivnih carina na izvoz sirovog drva nisu u skladu s odredbama te institucije.

Rusija nastavlja gradnju regionalnih plinovoda

Zamjenik ruskog premijera Dmitrij Medvjedev prekjučer je izjavio kako će se gradnja regionalnih plinovoda u Rusiji nastaviti, i to s posebnim naglaskom na Daleki istok. “Sve u svemu, na razvoj regionalnih plinovoda u razdoblju od 2005. do kraja ove godine bit će utrošene su 43 milijarde rublji (1,725 milijardi dolara)”, rekao je Medvjedev dodavši kako je dostava plina u mnoge regije već počela. “Samo ove godine plin ćemo dostaviti za dva milijuna kućanstava i domaćinstava. Medvjedev, koji je također predsjeda i upravnim odborom Gazproma, prethodno je izjavio kako će 2008. investiranje u regionalnu distribuciju plina porasti za još tri milijarde rublji (120 milijuna dolara).