Birokracija koči, ali rat je ubrzava, a formula 5+2 donosi samodostatnost

Autor: Darko Bičak , 06. travanj 2023. u 11:25
Marija Šćulac Domac, Maja Pokrovac, Stjepan Talan, Ernest Vlačić, Maša Njegovan i Tomislav Ćurković/Neva Žganec/PIXSELL

Napravljen je dobar temelj specijalizacije, pa i za inovacije u segmentu energetike i okoliša.

Iako su birokratske prepreke za razvoj obnovljivih izvora i dalje najveći izazov snažnijoj energetskoj tranziciji, vidljivi su pozitivni pomaci koji bi vrlo skoro trebali ubrzati dinamiku i povećati udio OIE u Hrvatskoj i regiji, rečeno je na panel diskusiji “Regionalni potencijali za razvoj obnovljivih izvora energije” koja se održala u sklopu konferencije “Zeleni plan u energetskom sektoru regije” u organizaciji Poslovnog dnevnika u srijedu u Zagrebu.

Marija Šćulac Domac, direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK, pojasnila je da je prošlog tjedna HGK predstavila Position Paper gdje je udruženje OIE analiziralo sve administrativne prepreke koje koče razvoj OIE u Hrvatskoj te nude načini za njihovo rješavanje.

“Podzakonski akti koji trebaju urediti investicije u OIE kasne već barem 14 mjeseci te se bez njih gotovo i ne može krenuti u investiciju jer nisu poznati niti uvjeti niti cijena, a niti rokovi za razvoj projekta. Tu je i problem neusklađenosti zakona koji uređuju materiju. Mi od 2016. nemamo dobar i cjelovit zakon o OIE te od tada i nema nekih ozbiljnijih investicija u energetsku tranziciju”, kazala je Šćulac Domac.

Njegovan

U regiji imamo problem i energetskog siromaštva jer mnogi i dalje koristi drva kao glavni energent u svojem kućanstvu.

Trajalo i po 12 godina
Maja Pokrovac, direktorica udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske, istaknula je da ipak ima pozitivnih pomaka po pitanju OIE regulative u Hrvatskoj zato što su stvari sada puno transparentnije.

“Prije je bilo investicija u OIE, ali je sve to bilo sporadično i dugotrajno – prosječno je investicija trajala 12 godina. Sada je zakon odredio da investicija može trajati 5+2 godine i to je jasno svima i vrijedi za sve segmente energetske tranzicije i investicija u nju.

Sada se zna da ima 216 zahtjeva investitora za ukupno 6000 MW novih kapaciteta OIE, a što bi osiguralo Hrvatskoj energetsku samodostatnost do 2035. Tu je i nova regulativa na razini EU koja ulazi u tržište energije i koja protežira dugotrajno ugovaranje kupnje energije, a što bi trebalo donijeti stabilnost, posebno segmentu malog i srednjeg poduzetništva”, kazala je Pokrovac.

Stjepan Talan, predsjednik Uprave varaždinskog proizvođača solarne tehnologije Solvisa, kaže da zadnjih dana puno slušamo o birokratskim preprekama za razvoj OIE, no potvrđuje da se stvari ipak kreću u tom sektoru nabolje.

“Moram primijetiti da se razvoj solarnih elektrana u Hrvatskoj značajno povećao u zadnjih 10-ak godina, posebno zadnje dvije. Statistike govore da smo lani imali ukupno 450 MW u solarima, a već ove imamo i 600 MW. Većinu toga otpada na veliki broj malih kućnih elektrana snage 3-10 kWh koje ljudi imaju na krovovima, a na to se nadovezuju i tvrtke koje instaliraju elektrane snage 100 do 1000 kWh, uglavnom za vlastitu proizvodnju. Postoje i dalje se razvijaju i velike samostojeće solarne elektrane snage od pet pa sve do 20, 50, uskoro možda i do 100 MW pojedinačnog kapaciteta”, kazao je Talan.

Ernest Vlačić, predsjednik Tematskog inovacijskog vijeća energije i okoliša, pozdravlja široke javne rasprave oko tematike zelene tranzicije i obnovljivih izvora energije. “EU sama ističe u fokus svojeg Zelenog plana financije i inovacije. Iako izgleda da po obje stvari malo kaskamo za Kinom i SAD-om, čini mi se da smo na pravom putu.

Hrvatska je 2018. napravila dobar temelj specijalizacije za glavna polja svojeg razvoja, jedan od glavnih su inovacije u segmentu energetike i okoliša. To je prilika za mnoga hrvatska poduzeća koja imaju što ponuditi u ovim sektorima, a što je bilo procijenjeno na vrijednost od nekih dvije milijardi eura”, kazao je Vlačić.

6000

megavata novih kapaciteta OIE ‘krije se’ u 216 zahtjeva investitora

Pravedna tranzicija
Maša Njegovan, viša menadžerica u Odjelu za rizike Deloitte Srbija, navodi da usprkos mnogim izazovima, prije svega birokratskim, postoje i velike prilike za investiranje u nove kapacitete OIE u regiji.

“U regiji imamo problem i energetskog siromaštva jer velik broj ljudi i dalje koristi drva kao glavni energent u svojem kućanstvu. Investicije u OIE imaju i svoje rizike. Tu je prije svega pitanje cijene tehnologije jer imamo situaciju da se većina opreme za OIE proizvodi u jednoj zemlji – Kini, a i ukupna proizvodnja takve tehnologije i posjedovanje kritičnih minerala za nju je koncentrirana na svega nekoliko zemalja svijeta.

U našoj regiji je veliki rizik i pravedna tranzicija, odnosno model kako osigurati ekonomski i socijalno pravednu tranziciju tvrtkama i zaposlenicima koji trenutačno rade u postojećim energetskim sustavima, a koji očito nemaju ekološku perspektivu”, navodi Deloitteova konzultantica.

Tomislav Ćurković, predsjednik HUP – Koordinacije za obnovljive izvore energije, kazao je da je svaki projekt skup kockica koji se moraju posložiti da bi bio realiziran.

“Nama sad nedostaju pravila koja bi omogućila investicije. Ovih 216 projekata o kojima se govori su zatečeni i gdje se čeka što će biti, no ima i puno više interesa investitora koji čekaju kako će se stvari odvijati. Rat u Ukrajini je na razini EU donio mišljenje da se birokracija mora ubrzati i neke barijere maknuti”, kazao je Ćurković.

Komentirajte prvi

organizator
Partner
Partner
Partner
Partner
Partner

New Report

Close