Unutar strategije Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za Hrvatsku u razdoblju od 2011. do 2013. energetska sigurnost jedan je od prioriteta. Prema kriterijima EBRD-a, ona pokriva više sektora – od energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora, preko prijevoza i regionalne povezanosti do konvencionalne energije s vrhunskom tehnologijom. Iako o iznosima ulaganja ne želi govoriti, Zsuzsanna Hargitai, direktorica EBRD-a za Hrvatsku, naglašava kako je “financiranje EBRD-a povezano s prepoznavanjem i procjenom održivih i isplativih projekata s dobrim ulagačima pa se stoga ne obvezuju unaprijed određenim sredstvima”. Oprezno ocjenjuje stanje na našem energetskom tržištu, a uoči “3. energetske Arene 2011.”, regionalne konferencije o energetskom sektoru koja se sutra održava u Esplanadi u organizaciji Infoarena grupe, govori o suradnji s velikim tvrtkama poput HEP-a i Ine, ali i onome što Vlada treba učiniti kako bi se ulaganja u energetski sektor povećala.

Je li u Hrvatskoj teško pronaći kvalitetne energetske programe za ulaganja?
I je i nije. Malo je poticaja i prostora za razvoj projekata energetske sigurnosti u stambenim i komunalnim zgradama i lokalnoj organizaciji grijanja objekata pa je tržište usluga u energetici u Hrvatskoj tek u začecima. Veće su se tvrtke dosad već razvile i neke ulažu u energetsku učinkovitost te koriste obnovljive izvore u proizvodnji električne energije i za grijanje. No tržište obnovljivih izvora energije još je mlado i tek se nekoliko projekata razvija. U kontaktu smo s nekoliko mogućih ulagača u biomasu i projekte vezane uz iskorištavanje energije vjetra, no razvoj projekata očito se vrlo bolno i sporo razvija. Nakon duge stanke HEP se opet okreće novim ulaganjima u proizvodnju energije pa s njima surađujemo posljednjih mjeseci na procjeni izvedivosti i strukturnog financiranja hidroelektrane na Ombli, a ugovor o kreditiranju potpisao bi se početkom jeseni. HEP-ov međunarodni natječaj za tehničke, financijske i pravne savjetodavne usluge u razvoju Plomina III znak je da su hrvatske tvrtke koje se bave energetikom ozbiljno pristupile dugo zanemarivanim ulaganjima u proizvodnju energije.

Što Vlada može učiniti kako bi se u energetski sektor privuklo više investicija?
Mnogo je dosad učinjeno, ali ima prostora i za još puno stvari. Prvi paket akcija trebao bi se odnositi na unapređenje općeg ulagačkog ozračja: revidirati regulacijski okvir i institucije za skraćivanje birokratskog postupka u dobivanju dozvola, poboljšati kapacitet institucija za prijave i unaprijediti pravnu zaštitu za privatne ulagače. To treba popratiti revizijom tarifnog sustava što će osigurati povrat troškova te ulaganja, slobodan pristup prijevoznoj mreži, transparentnu dodjelu kapaciteta za projekte razvoja energije vjetra i transparentnu dodjelu kapaciteta sirovina za razvoj proizvodnje biomase. Mogli bismo proširiti tu listu, ali nadamo se da će se trenutnim radom unaprijediti ulagačka klima u sektoru.

Ulažete i u kompanije poput Mola. Hoće li se vaš fokus ulaganja sve više prebacivati na alternativne izvore ili se ipak prije svega razmišlja o zaradi?
Tako je. S Molom smo surađivali nekoliko puta i u svakom smo se projektu uvjerili da se radi o profesionalnoj i učinkovitoj tvrtki koja je ozbiljno shvatila projekt smanjenja otiska ugljičnog dioksida. U posljednje smo se dvije suradnje s MOL-om usredotočili na razvoj energetske sigurnosti i energetske učinkovitosti. Od 2006. do danas EBRD je pokretao poslovne projekte vezane uz ‘Inicijativu za održivu energiju’ i samo smo u 2010. potpisali ulaganja vrijedna 2,1 milijardu eura za industrijsku energetsku učinkovitost, održiva sredstva financiranja u energetskom sektoru (kao što su specijalizirane kreditne linije banaka i ulaganja u specijalizirane fondove op.a.), čišću proizvodnju energije, obnovljive izvore energije te komunalnu i ekološki povoljnu infrastrukturu sa značajkama energetske učinkovitosti. Osim hidroelektrane na Ombli, u Hrvatskoj trenutno surađujemo s privatnim ulagačima na projektima obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti. Važno je napomenuti da svi projekti ulaganja moraju biti isplativi i donijeti odgovarajući povrat na ulaganja. Stoga, ne biste trebali birati između povrata na ulaganja i obnovljivih izvora energije, to jest energetske učinkovitosti.

Nastavljamo financirati Inu

Koliko surađujete s naftnim kompanijama?
U podsektoru prirodnih izvora energije lani smo s Barclays Natural Resources uložili u Središnju europsku naftnu kompaniju koja provodi napredne metode oporavka izvora, buši na novim izvorima na postojećim poljima i restrukturira crpljenje postojećih izvora radi povećanja proizvodnje nafte i plina putem suradnje s državnim naftnim kompanijama u regiji na obostranu korist. Također su započeli s radom u Mađarskoj, a pregovori s Inom su u tijeku. Rado najavljujemo da ćemo i dalje financirati Inu radi završetka prve faze modernizacije rafinerija, što uključuje i ulaganja u energetsku učinkovitost. Usto, bit će puno više prilika za ulaganja jer se provode studije o izvedivosti projekata o iskorištavanju ukapljenog prirodnog plina te o Jonsko-jadranskom plinovodu, u kojem je Plinacro glavni element.