EN DE

Bez konsolidacije građevinarstvo u problemima

Autor: Tomislav Pili
16. travanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —

Za izlazak na inozemna tržišta potrebno dugoročno financijsko praćenje građevinarstva

Hrvatske banke i država trebale bi dugoročno financijski pratiti hrvatske građevinske tvrtke na inozemnim projektima jer jedino tako možemo dobiti kvalitetne poslove na našim tradicionalnim tržištima”, rekao je predstavnik Ingre Marijan Kostrenčić na HPB-ovu Financijskom forumu održanom u četvrtak u Zagrebu.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

“Bez aktivne potpore države u konsolidaciji građevinarstva i njegova izlaska na inozemna tržišta, hrvatski građevinski sektor u sljedećem bi razdoblju mogao doživjeti sudbinu brodogradnje”, upozorio je Kostrenčić. Na već redovnom Financijskom forumu HPB-a ovaj je tjedan raspravljena tema “Građevinarstvo-internacionalizacija ili kraj”, a okupljeni predstavnici HPB-a i važnijih građevinskih kompanija i ‘developera’ iznijeli su svoja stajališta o budućnosti hrvatskoga građevinarstva. Domaćin skupa Josip Protega, predsjednik Uprave HPB-a, naveo je kako će unatoč recesiji građevinski sektor ove godine rasti za 7 ili 8 posto, što je mnogo više od rasta hrvatskog BDP-a. Međutim, prije svake rasprave o pravcima daljnje ekspanzije hrvatskoga građevinarstva trebalo bi osigurati dovoljno kvalificirane radne snage. “Ako se nastavi ekspanzija, morat ćemo uvoziti radnu snagu, a tu država treba osigurati kvalitetnu regulativu”, smatra Protega. Predstavnik Strabaga Đuro Kovačev naveo je problem “gluhoće” države na zahtjeve investitora. “Dvije godine predlažemo državi završetak dionice Zagreb – Macelj, a od njih tražimo samo produženje koncesije. No odgovor nikako ne dobivamo”, kazao je Kovačev. Juraj Sinanović iz Trigranita naveo je “developersku” perspektivu koja je vrlo osjetljiva na promjene u financijskom i građevinskom sektoru. Ipak, za Sinanovića kriza nema samo negativne aspekte jer će “recesija djelovati kao čistilište za velik broj raznih građevinskih tvrtki koje su stvorene u posljednjih nekoliko godina”. Sudionik skupa, novinar Poslovnog dnevnika Ivan Pandžić, povukao je paralelu kako je 2008. uloženo više kroz lokalnu samoupravu nego u sve projekte gradnje autocesta. “I velike građevinske tvrtke već su počele iskazivati interes za ‘male poslove’, poput vrtića, staračkih domova i obnove vodovoda”, zaključio je Pandžić.

Hrvatske banke i država trebale bi dugoročno financijski pratiti hrvatske građevinske tvrtke na inozemnim projektima jer jedino tako možemo dobiti kvalitetne poslove na našim tradicionalnim tržištima”, rekao je predstavnik Ingre Marijan Kostrenčić na HPB-ovu Financijskom forumu održanom u četvrtak u Zagrebu.

“Bez aktivne potpore države u konsolidaciji građevinarstva i njegova izlaska na inozemna tržišta, hrvatski građevinski sektor u sljedećem bi razdoblju mogao doživjeti sudbinu brodogradnje”, upozorio je Kostrenčić. Na već redovnom Financijskom forumu HPB-a ovaj je tjedan raspravljena tema “Građevinarstvo-internacionalizacija ili kraj”, a okupljeni predstavnici HPB-a i važnijih građevinskih kompanija i ‘developera’ iznijeli su svoja stajališta o budućnosti hrvatskoga građevinarstva. Domaćin skupa Josip Protega, predsjednik Uprave HPB-a, naveo je kako će unatoč recesiji građevinski sektor ove godine rasti za 7 ili 8 posto, što je mnogo više od rasta hrvatskog BDP-a. Međutim, prije svake rasprave o pravcima daljnje ekspanzije hrvatskoga građevinarstva trebalo bi osigurati dovoljno kvalificirane radne snage. “Ako se nastavi ekspanzija, morat ćemo uvoziti radnu snagu, a tu država treba osigurati kvalitetnu regulativu”, smatra Protega. Predstavnik Strabaga Đuro Kovačev naveo je problem “gluhoće” države na zahtjeve investitora. “Dvije godine predlažemo državi završetak dionice Zagreb – Macelj, a od njih tražimo samo produženje koncesije. No odgovor nikako ne dobivamo”, kazao je Kovačev. Juraj Sinanović iz Trigranita naveo je “developersku” perspektivu koja je vrlo osjetljiva na promjene u financijskom i građevinskom sektoru. Ipak, za Sinanovića kriza nema samo negativne aspekte jer će “recesija djelovati kao čistilište za velik broj raznih građevinskih tvrtki koje su stvorene u posljednjih nekoliko godina”. Sudionik skupa, novinar Poslovnog dnevnika Ivan Pandžić, povukao je paralelu kako je 2008. uloženo više kroz lokalnu samoupravu nego u sve projekte gradnje autocesta. “I velike građevinske tvrtke već su počele iskazivati interes za ‘male poslove’, poput vrtića, staračkih domova i obnove vodovoda”, zaključio je Pandžić.

Činjenice

Tržišta
Marijan Kostrenčić iz Ingre smatra da će domaće tržište uvije biti zanimljivo, ali da je pravi izlaz u regiji i tradicionalnim tržištima poput Alžira i Libije. No bez domaćeg financijskog praćenja na ta se tržišta više ne može računati.

JPP
Na novinarski upit o isplativosti javno-privatnog partnerstva Đuro Kovačev je izjavio kako je činjenica da su takvi projekti skupi, ali u sadašnjoj kreditnoj situaciji predstavljaju jedini izlaz.

Banke
“Velike tvrtke uvijek će naći izvore financiranja jer i banke više vole velike projekte koji se jednostavno mogu realizirati”, rekao je Protega.

Autor: Tomislav Pili
16. travanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close