Bago zatražio pomoć Vlade tvrtkama kad izvoze u Rusiju

Autor: Poslovni.hr , 09. listopad 2012. u 22:00
Darinko Bago, predsjednik HIZ-a, i ministar financija Slavko Linić/PXL

Ministar financija Linić opet, iako neizravno, prozvao Mol.

Vlada namjerava do kraja mandata prepoloviti doprinose za zdravstvo na sedam posto, a zdravstvo financirati kroz novi porez na imovinu, najavio je ministar financija Slavko Linić jučer na poslovnom skupu Hrvatskih izvoznika (HIZ) ustvrdivši kako će poreznu politiku apsolutno staviti u funkciju otvaranja radnih mjesta.

Tečaj se neće mijenjati, no veća konkurentnost osigurat će se i kroz povoljnije kredite posredovanjem Hrvatske banke za obnovu i razvitak kojoj će, prema izjavi Linića, nakon ovogodišnje dokapitalizacije sa 600 milijuna kuna Vlada i dogodine ubrizgati svježi kapital. Postupak predstečajnih nagodbi proći će 60 tisuća tvrtki, među njima je 650 većih tržišnih igrača, čija će sudbina biti raspetljana do kraja prvog kvartala 2013., iznio je ministar, ističući kako vjeruje u opstanak tih poduzetnika. Uvjeren je da je radikalan zaokret moguć, za što je iznio i argumente. Hrvatska je nekad uz lokalne potrošače naftnim derivatima opskrbljivala gotovo cijelu regiju, a danas uvozi 40 posto od tržišnih potreba. "Modernizacijom rafinerija od uvoznika postajemo izvoznici, a izgradnja 10 platformi za istraživanje podmorja Jadrana zaposlit će mnoge domaće poduzetnike te Hrvatskoj osigurati i samodostatnost u opskrbi plinom," prozvao je neizravno Linić Mol za kašnjenje investicija.

Upozorava da država može, kao što je lani već učinila, oduzeti koncesije za eksploataciju nafte i plina tvrtkama koje ne proizvode i ne ulažu. Iznio je recept i za stopiranje čak 60 posto uvoza električne energije. U nove kapacitete ne treba ulagati samo HEP, mogu to partnerski raditi Končar i građevinari. "Svaka investicija nije dobrodošla, nedostaju jasni kriteriji o poželjnim ulaganjima, a to su ona koja povećavaju izvoz ili supstituiraju uvoz," kazao je predsjednik HIZ-a Darinko Bago,  upozorivši da strani investitori kroz dividendu godišnje odnesu oko 2,5 milijardi eura, što su plaće svih zaposlenih u industriji. Izvoz je imperativ, a od novih tržišta Rusija je veliki potencijal na kojemu hrvatski poduzetnici imaju niz komparativnih prednosti, naglasio je Bago,  zatraživši od Vlade neka pruži logistiku tvrtkama koje planiraju izvoziti u Rusiju.

Nezadovoljni odnosom s bankama

'Suočen sam s reketom i namjerom da banka preuzme i preproda projekt"

Poslovne banke na skupu HIZ-a etiketirane su kao kočničari izvoza. Tomislav Lalić, vlasnik tvrtke Apipharma, izravno je prozvao Zagrebačku banku i zatražio od Linića neka Vlada aktivnije stane u zaštitu poduzetnika. "Za nedavno završenu investiciju osigurao sam 30 posto vlastitih sredstava, ostalo je trebao biti kredit, no umjesto partnerstva suočen sam s reketom i namjerom da banka preuzme i preproda projekt," ustvrdio je Lalić. I predsjednik HIZ-a Bago, ne imenujući banku, upozorio je da se zahtjevi hrvatskih poduzetnika marginaliziraju. "Inozemne matice naših banaka destimuliraju ih i ne daju suglasnost da nas prate u izvoznim poslovima. Odluke o našim zahtjevima rješavaju kreditni odbori u kojima sjede stranci, a podaci koje dajemo koriste se mimo naše volje tko zna za koje svrhe," iznio je Bago, dok je Ivan Brkić, direktor kutinskog Selka, prozvao HNB tražeći odgovor "je li nacionalna banka u službi stranih gospodara ili domaćih poduzetnika," no odgovor nije dobio jer guverner nije bio na skupu.         

Komentari (1)
Pogledajte sve

Bio sam na jučerašnjem skupu izvoznika i iz svoje perspektive mogu prenijeti utiske. Moderator Kardum izvrsno je postavio okvir diskusije, opredijelivši se za deficite. Naglasivši pri tome dva deficita oko kojih bi se trebala voditi diskusija. To su:
1. Fiskalni deficit
2. Međunarodno trgovački deficit ili deficit robne razmjene.
Sudionike je zamolio da ne privatiziraju skup i da se drže sustavnih problema i rješenja.
Upravo privatizaciju skupa pokrenuo je g. Bago sa zahtjevom vladi po pomoći prilikom izvoza u Rusiju. Zatim isprazna i deklarativna naklapanja gđe Švaljeg, o Izvrsnosti, kao konkurentnoj prednosti i njen metodološki pesimizam, koji može biti njen osobni pa iako profesionalni. Ništa manju privatizaciju skupa nije napravio niti Šaravanja sa svojim samoreklamiranjem Splitske banke i poneki izvoznik.
Oni koji nisu privatizirali skup izvoznika su svakako g. Linić i g.Cota, te g. Babić. Od g.Babića sam očekivao više, jer je istinski stručnjak vanjske trgovine, I upravo u tome i leži moja osnovna zamjerka. Nisu pozvani na skup prof-ca. Brlas, zatim prof-ca. Šajin koji su stručnjaci međunarodne trgovine, međunarodnog marketinga, zatim nije dana prilika malim i srednjim izvoznicima da nešto više kažu o sustavnim problemima i sustavnim rješenjima.
Stoga se ne treba čuditi što mnogi poduzetnici nerado dolaze i odazivaju se raznim „interesnim skupovima“ koji više služe i poslužuju dežurne analitičare i dežurne komentatore u svrhu samoreklamiranja i samopromicanja.

New Report

Close