EN DE

AZOP: Šaljemo upozorenja na adrese 1000 najvećih tvrtki

Autor: Bernard Ivezić
12. siječanj 2006. u 06:00
Podijeli članak —

Agencija za zaštitu osobnih podataka ističe da je zakonski rok za prijavu postojećih zbirki osobnih podataka u tvrtkama prošao, a 99,5 posto poduzeća nije ispunilo tu zakonsku obvezu

Poduzeća u Hrvatskoj ne poštuju Zakon o zaštiti osobnih podataka. Od 95.000 aktivnih poslovnih subjekata koji djeluju na teritoriju Lijepe Naše dosad ih je samo 500 Agenciji za zaštitu osobnih podataka (AZOP) dostavilo evidenciju o tome kakve podatke skupljaju o hrvatskim građanima.
Iz toga proizlazi da svoju zakonsku obvezu nije ispunilo 99,5 posto aktivnih poduzeća. Problem je to veći što je zakonski rok za prijavu postojećih zbirki osobnih podataka istekao prije nešto manje od godinu dana.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Agresivnija politika
Sve tvrtke u Hrvatskoj vode barem jednu bazu koja sadrži osobne podatke građana, među kojim se, osim JMBG-a, imena i prezimena, nalaze podaci o zaradi, bračnom stanju, životnim prilikama, kreditima i slično. Prema Zakonu o zaštiti osobnih podataka, sve tvrtke koje imaju takve baze podataka moraju to prijaviti AZOP-u.
U toj su agenciji iznenađeni tako slabim odzivom jer kažu da se od tvrtki traži samo da ispune i pošalju jedan formular kako bi ih mogli upisati u Središnji registar zbirki osobnih podataka. Napominju da taj posao čak i u najvećim tvrtkama može obaviti jedan zaposlenik u toku jednog radnog dana.
“Tražimo samo da nam tvrtke pošalju jedan formular, a ne da se informatiziraju ili bilo što slično. Dakle, financijski trošak prijave u Središnji registar zbirki osobnih podataka je zanemariv. Razumijem da je riječ o novini u poslovanju, ali tvrtke moraju znati da provođenje ovog zakona izričito traži Europska unija. EU je svjesna da nam treba neko vrijeme prilagodbe, ali odaziv je ispod svih očekivanja”, izjavio je za Poslovni dnevnik Franjo Lacko, ravnatelj AZOP-a.
Da bi povećao broj prijava u Središnji registar zbirki osobnih podataka AZOP, planira primijeniti agresivniju taktiku. S jedne strane, osim postojećih načina informiranja, preko svog weba i pružanja telefonskih informacija, u Osijeku, Puli, Rijeci i Zagrebu organizirat će kratke seminare. S druge strane, do kraja veljače na adrese tisuću najvećih tvrtki u Hrvatskoj doći će upozorenja da se u roku od 15 dana moraju upisati u registar.
U protivnom, agencija će primijeniti kaznene mjere, odnosno naplatiti 20.000 do 40.000 kuna kazne po tvrtki. Te mjere do sada nije bilo moguće provoditi jer se agencija organizacijski popunjavala, kao i stoga što su se definirali provedbeni postupci.

Poduzeća u Hrvatskoj ne poštuju Zakon o zaštiti osobnih podataka. Od 95.000 aktivnih poslovnih subjekata koji djeluju na teritoriju Lijepe Naše dosad ih je samo 500 Agenciji za zaštitu osobnih podataka (AZOP) dostavilo evidenciju o tome kakve podatke skupljaju o hrvatskim građanima.
Iz toga proizlazi da svoju zakonsku obvezu nije ispunilo 99,5 posto aktivnih poduzeća. Problem je to veći što je zakonski rok za prijavu postojećih zbirki osobnih podataka istekao prije nešto manje od godinu dana.

Agresivnija politika
Sve tvrtke u Hrvatskoj vode barem jednu bazu koja sadrži osobne podatke građana, među kojim se, osim JMBG-a, imena i prezimena, nalaze podaci o zaradi, bračnom stanju, životnim prilikama, kreditima i slično. Prema Zakonu o zaštiti osobnih podataka, sve tvrtke koje imaju takve baze podataka moraju to prijaviti AZOP-u.
U toj su agenciji iznenađeni tako slabim odzivom jer kažu da se od tvrtki traži samo da ispune i pošalju jedan formular kako bi ih mogli upisati u Središnji registar zbirki osobnih podataka. Napominju da taj posao čak i u najvećim tvrtkama može obaviti jedan zaposlenik u toku jednog radnog dana.
“Tražimo samo da nam tvrtke pošalju jedan formular, a ne da se informatiziraju ili bilo što slično. Dakle, financijski trošak prijave u Središnji registar zbirki osobnih podataka je zanemariv. Razumijem da je riječ o novini u poslovanju, ali tvrtke moraju znati da provođenje ovog zakona izričito traži Europska unija. EU je svjesna da nam treba neko vrijeme prilagodbe, ali odaziv je ispod svih očekivanja”, izjavio je za Poslovni dnevnik Franjo Lacko, ravnatelj AZOP-a.
Da bi povećao broj prijava u Središnji registar zbirki osobnih podataka AZOP, planira primijeniti agresivniju taktiku. S jedne strane, osim postojećih načina informiranja, preko svog weba i pružanja telefonskih informacija, u Osijeku, Puli, Rijeci i Zagrebu organizirat će kratke seminare. S druge strane, do kraja veljače na adrese tisuću najvećih tvrtki u Hrvatskoj doći će upozorenja da se u roku od 15 dana moraju upisati u registar.
U protivnom, agencija će primijeniti kaznene mjere, odnosno naplatiti 20.000 do 40.000 kuna kazne po tvrtki. Te mjere do sada nije bilo moguće provoditi jer se agencija organizacijski popunjavala, kao i stoga što su se definirali provedbeni postupci.

Članske kartice lanaca
Ravnatelj Lacko tvrdi da se Zakon o zaštiti osobnih podataka podjednako krši u javnom i privatnom sektoru, ali nije želio imenovati najveće prekršitelje. Indikativno je pak što je on u nabrajanju industrija i sektora u kojima se s primjenom tog zakona otišlo najdalje izostavio banke i velike trgovačke lanace. Ravnatelj AZOP-a, naime, tvrdi da su ih štedionice i osiguravajuća društva u tome shvatile ozbiljnije od banaka. Kao pozitivan primjer Lacko je istaknuo Allianz osiguranje koje je prijavilo da vodi čak sedam baza osobnih podataka o hrvatskim građanima, među kojima su kadrovske baze podataka radnika i agenata tog osiguravajućeg društva, kao i baze podataka članova AZ obveznog mirovinskog fonda.
Na našu molbu da navede barem jedan veliki trgovački lanac koji je prijavio da skuplja osobne podatke o građanima, Lacko na svom popisu nije mogao pronaći niti jedan primjer. Postavlja se pitanje, da li pojedini trgovački lanci smatraju osobnima podatke koje su prikupili od građana u svrhu izadavanja članskih kartica putem kojih građani skupljaju bodove i ostvaruju popuste, često nesvjesni činjenice, da na taj način daju elektronski uvid u svoje svakodnevne potrošačke navike.
Kao pozitivan primjer u turizmu Lacko je izdvojio Atlas Airtours, te dodao da za razliku od te agencije mnoge manje turističke tvrtke nisu voljne poštovati Zakon o zaštiti osobnih podataka, te se čak ljute kada se od njih to izrijekom traži.

Lacko: ‘U redu’ samo u trećini od 300 nadzora

“Ne želimo ići samo s kaznenim mjerama pa ćemo pokušati na sve načine motivirati tvrtke da same shvate koliko im je poštovanje ovog zakona važno. Tvrtkama mogu poručiti da vrlo ozbiljno shvaćamo sve prijave kršenja ovog zakona koje nam podnose građani, te da ih pomno istražujemo. Do sada smo imali oko tristotinjak nadzora nad tvrtkama, a samo u trećini slučajeva zaključili smo da je sve u redu. U ostalim slučajevima ili smo utvrdili da tvrtke nisu prijavile da skupljaju osobne podatke ili da su dale manjkave informacije o tome”, istaknuo je Franjo Lacko, ravnatelj AZOP-a.

Autor: Bernard Ivezić
12. siječanj 2006. u 06:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close