Dva velika postignuća u europskim integracijama – ulazak u eurozonu i schengenski prostor – mogli bi iduće godine ublažiti recesijske pritiske, ocjenjuju domaći ekonomisti u anketi koju je provela Hrvatska udruga banaka (HUB).

Glavni ekonomisti najvećih hrvatskih banaka – Alen Kovač iz Erste banke, Ivana Jović iz PBZ-a, Zrinka Živković-Matijević iz Raiffeisena te Hrvoje Dolenec iz Zagrebačke banke – predviđaju da će rast BDP-a u ovoj godini iznositi 5,9 posto, a sljedeće usporiti na 1,3 posto.

Pri tome očekuju nastavak rasta realnih investicija po stopi od oko šest posto, navodi se u publikaciji HUB Izgledi 2/2022.

Nastavak rasta investicija
Očekuje se i nastavak rasta realnih investicija po razmjerno visokoj stopi od oko šest posto, dok bi ulasci u europodručje i Schengen te značajnije korištenje EU sredstava mogu ublažiti recesijske pritiske u idućoj godini u Hrvatskoj, pokazala je anketa koja je provedena tijekom ovoga mjeseca. Najnovijim procjenama glavni ekonomisti hrvatskih banaka su na više revidirali procjene gospodarskog rasta u ovoj godini, a snizili projekcije za iduću godinu.

Naime, zadnji HUB Izgledi objavljeni su u lipnju kada su prijetnja rata u Ukrajini i energetska kriza izgledale opasnije nego što se kasnije pokazalo. Ekonomski analitičari hrvatskih banaka tada su očekivali rast realnog BDP-a po stopi od 3,7 posto u ovoj godini i blago usporavanje rasta u 2023. godini (na 3,2 posto).

“U međuvremenu je gospodarski rast 2022. premašio očekivanja, pa su ekonomisti sada čvrsto centrirali očekivanu stopu rasta za 2022. na 5,9 posto, uz vrlo uzak raspon razlika između najvećeg pesimista i najvećeg optimista; raspon gotovo i nije vrijedan spomena jer se kreće od 5,8 posto do šest posto”, navodi se u priopćenju HUB-a.

Iduća godina, međutim, izgleda bitno drugačije, uz prognoziranu stopu rasta od svega 1,3 posto, ali i uz širi raspon očekivanja četvoro glavnih analitičara – od jedan posto do 1,8 posto.

“Od samoga raspona zanimljivije je to što je prosjek prognozirane stope rasta BDP-a od 1,3 posto veći od službenih očekivanja Vlade (0,7 posto) i Europske komisije (jedan posto) i na tragu je netom objavljene HNB-ove prognoze od 1,4 posto. Razlika nije velika, no vrijedi ju spomenuti u trenutku kada je značajno usporavanje ukupne gospodarske aktivnosti već nastupilo u zadnjem tromjesečju”, navodi se u publikaciji.

Fiskalni planovi
Upitani o raširenosti i obilježjima usporavanja, ekonomisti hrvatskih banaka odgovaraju da očekuju kratkotrajnu recesiju u Europskoj uniji, ali vide i nekoliko čimbenika hrvatske otpornosti, koji će umanjiti prelijevanje recesije na domaći teren. Ti čimbenici, kako ističu, dobro su poznati – ulasci u europodručje i Schengen te značajnije korištenje EU sredstava.

Analiza komponenti uporabe BDP-a pokazuje da ekonomisti očekuju snažno usporavanje najvažnije komponente – osobne potrošnje, sa 5,8 posto (realnoga) rasta u ovoj godini, na svega jedan posto.

Ekonomisti očekuju i veliko usporavanje rasta izvoza (s 25,3 posto u ovoj na dva posto u idućoj godini), kao i usporavanja rasta uvoza (s 25,1 na 3,6 posto). Međutim, investicije bi se trebale zadržati oko realne stope rasta od šest posto, što će, ako se ostvari, doprinijeti zadržavanju ukupne stope rasta u pozitivnoj zoni, ističe se u publikaciji.

Glavni ekonomisti očekuju da će Vlada iduće godine ostvariti zacrtane fiskalne planove. Neznatno veći fiskalni deficit u usporedbi s ovom godinom neće, procjenjuju, prekinuti padajući niz omjera bruto javnog duga i BDP-a, čija su očekivanja približno na tragu vladinih – omjer bi trebao pasti s oko 70 posto krajem 2022. na oko 68 posto krajem 2023. godine.

Prinos na desetogodišnju državnu obveznicu očekuje se na razini od 3,6 posto na kraju ove i na kraju sljedeće godine. Izuzimajući očekivanu zakašnjelu korekciju kratkoročnih prinosa, koji još nisu reagirali na promjenu monetarne politike ESB-a, glavni ekonomisti očekuju stabilne prinose.